U nacionalnoj listi čekanja obuhvaćene 64 ustanove

Isteklo je pravo korištenja fotografije
Isteklo je pravo korištenja fotografije

Sve 64 bolničkih ustanove u Hrvatskoj ušle je krajem prošlog tjedna na nacionalnu e-listu čekanja, a u njih se za pregled ili dijagnostičku obradu može naručiti iz ordinacije obiteljske medicine. Podaci o tome koliko se u kojoj hrvatskoj bolnici čeka na pregled neurologa, internista ili fizijatra, kao i na MR, CT i druge dijagnostičke pretrage, dostupni su na web-stranicama Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (HZZO), a pacijenti na temelju toga mogu odlučiti gdje će svoj pregled obaviti.

Do kraja godine, prema ministrovom obećanju, bolnice će pacijente početi primati prema stupnju hitnosti: u hitnim slučajevima, zdravstvene usluge moraju biti pružene u roku od 24 sata, za brze procedure krajnji je rok tri mjeseca, a za redovite procedure šest mjeseci. Kod zloćudnih bolesti, ovisno o hitnosti, do liječnika se mora doći u roku od najviše mjesec dana, a kod ortopedskih operacija do 18 mjeseci.

Pacijenti oboljeli od zloćudnih bolesti na pregled u nekim bolnicama, prema listama čekanja od 16. prosinca, i dalje moraju čekati daleko izvan medicinski prihvatljivih okvira. Na prvi pregled onkologa u karlovačkoj se općoj bolnici čeka 95 dana, a u Općoj bolnici u Novoj Gradiški čak 108 dana! Opća bolnica "Dr. Tomislav Bardek" u Koprivnici prima predbilježbe za travanj 2013. godine, što znači da se u toj bolnici na prvi onkološki pregled čeka čak četiri mjeseca. Za usporedbu, u KBC-u Zagreb na isti se pregled čeka samo četiri dana, a u pulskoj bolnici 11 dana. Neke bolnice, primjerice KBC Rijeka, nisu objavile prvi slobodni termin.

Dijagnostičke pretrage još uvijek su daleko od zacrtanih šest mjeseci, u kojima bi svi ne-hitni pacijenti morali doći na red. Na CT-a mozga u pojedinim se bolnicama čeka i po godinu dana duže nego drugdje. U pulskoj Općoj bolnici, stoji na webu, primaju predbilježbe za prosinac 2012., dakle nema čekanja.

Kako se doznaje u KBC-u Zagreb, u toj se bolnici e-naručivanjem tijekom prosinca naručivalo samo četiri posto pacijenata, dok se ostalih 96 posto naručivalo klasičnim putem, uglavnom osobno na šalteru bolnice, a nešto rjeđe faxom ili e-mailom. Obiteljski liječnici koji bi morali naručivati pacijente za bolničke preglede, tvrde da problem leži u bolnicama. (Ljerka BRATONJA MARTINOVIĆ/NL)


Podijeli: Facebook Twiter