U Mlinima poželi žito, za 10-ak dana Mlinifest

Stara kosilica žanje žito i veže ga u snopove
Stara kosilica žanje žito i veže ga u snopove

U Mlinima, na samoj granici sa Slovenijom, poželi su žito, a za desetak dana održat će Mlinifest. U mjesecu žetve ili žetvenjaku, iduće nedjelje, 13. srpnja, pokrenut će staru, obnovljenu vršalicu i pokazati kako se žito vršilo nekada, kada na istarskim poljima još nije bilo kombajna.

Veselo je jučer brujala stara kosilica: žela je žito i vezala ga u snopove. Baš kao i nekada, kada su žetva i vršidba bili jedan od najvažnijih godišnjih poslova u svakom seoskom domaćinstvu oko kojih se okupljalo cijelo selo. I sada su u pomoć priskočili mještani iz sela Mlini i iz okolnih zaselaka. Sakupljali su snopove i slagali ih na kupove. Starom kosilicom upravljao je 27-godišnji Dražen Fantinić iz Mlini, inicijator prošlogodišnjeg, 1. Mlinifesta.

- Nekada se želo srpovima. Zamijenile su ih potom kosilice koje su i žele i vezale u snopove, pripremajući ih za vršilicu, a sada sve to radi kombajn, reći će Dražen.

Žetvom pšenice počele su pripreme za Mlinifest kada će se pokazati vršenje žita po starinski, obnovljenom vršalicom proizvedenom 1954. godine. Staru vršalicu koju je njegov nono kupio prije 40-ak godina u Vižinadi, Dražen je obnovio uz pomoć oca Zvjezdana i brata. Vršalicu su nekoć pokretali na traktor, većinom motori Arani, a Fantinići su nabavili njemački dizel motor Deutz iz 1930. godine s 11 konja. Prvo pokretanje obnovljene vršilice lani je izazvalo velik interes. Puno je onih koji su došli u malo selo na granici vidjeti vršidbu po starinski.

Vršalicu su Fantinići zadnji put koristili prije 20-ak godina, a sada su je ponovno stavili u funkciju, no ovoga puta - turističku. Cilj je očuvati i otrgnuti od zaborava stare običaje.

Polja žita sve su rjeđa istarska slika ne samo u Mlinima, već i drugim selima. Iako proizvodnja žitarica zauzima najistaknutije mjesto u ukupnoj strukturi ratarske proizvodnje u Hrvatskoj, Istra je daleko ispod prosjeka. Dok se prije dva desetljeća sijalo i do 13.000 hektara žitarica godišnje, danas je ta brojka manja od 1.000 hektara. (Napisala i snimila G. ČALIĆ ŠVERKO)

VIŠE U TISKANOM IZDANJU.


Podijeli: Facebook Twiter