Nova hrvatska mirovinska pravila po kojima ce se prijevremeni odlazak u mirovinu kažnjavati više nego do sada i temeljem kojih ce žene svake godine za punu starosnu mirovinu morati raditi po tri mjeseca duže, a 2030. isto kao i muškarci - do 65. godine, stupaju na snagu 1. studenoga.
Vladajuca vecina u Saboru podržala je koncem prošlog tjedna novi Zakon o mirovinskom osiguranju koji je samo neznatno drukciji od prvotnog Vladinog prijedloga što su ga oštro kritizirale oporbene stranke, umirovljenicke udruge i sindikati.
No, Vlada je lukavo izbjegla masovne izljeve nezadovoljstva, ponudila minorne korekcije te uspjela da u osnovi isti zakon stupi na snagu svega mjesec dana kasnije nego što je inicijalno planirala.
Jedini su ustupci brojnim nezadovoljnicima stupnjevanje penalizacije prijevremenog umirovljenje te produženje roka za izjednacavanje staža žena i muškaraca - s deset na dvadeset godina.
Bez osjecaja za pravednost
Temeljna nepravda - da ce smanjenom penzijom biti kažnjeni i radnici koji su odgulili puni radni staž od 40 (ili za žene 35) godina, ali nisu dostigli dob za punu mirovinu, ostala je u zakonu. Tako ce ljudima s punim stažom za svaki mjesec prijevremenog penzioniranja mirovina biti umanjena za 0,15 posto, odnosno devet posto za pet godina. U svojem prvom prijedlogu Vlada je i za njih tražila penalizaciju od 0,34 posto mjesecno, što iznosi 20 posto smanjenja mirovine za pet godina. Od tog je odustala, ali je povecala penalizaciju za one koji odu u prijevremenu mirovinu s manjim stažom. Najviša ce biti za one koji se umirove s 36 godina staža - njima ce mjesecno umanjenje iznositi 0,34 posto, što je 20 posto za pet godina. Radnici s 37 godina staža bit ce kažnjeni s umanjenjem od 0,29 posto po mjesecu, radnici s 38 godina staža s 0,24, a oni s 38 godina staža s 0,19 posto mjesecnog smanjenja penzije.
- Vlada je potvrdila da nema osjecaj za pravednost jer se u zakonu ne vrednuje radni staž. Nepravedno je penalizirati ljude s 40 godina provedenih na radu, istice Silvano Hrelja, predsjednik Hrvatske stranke umirovljenika. Dodaje kako ga cudi da više buke oko novog zakona nisu digli sindikati jer ce njime biti najviše pogodeni sadašnji radnici, buduci umirovljenici, koji ce mirovine stjecati u otežanim uvjetima.
Loš potez prema ženama
- Licemjerno je da Vlada izjednacava žene i muškarce u mirovinskom stažu, a da pri tome nije ucinila ništa da žene postanu ravnopravne i izjednacene na drugim podrucjima, na tržištu rada primjerice, ocjenjuje Gordana Sobol, SDP-ova zastupnica. Dodaje kako je neoprostivo što Vlada ignorira cinjenicu da su mnoge žene na radnim mjestima gdje ne mogu docekati 65 godina.
- Saborske zastupnice, premijerka, ministrice, sve mi možemo i želimo raditi do 65. godine, no trgovkinje, radnice u tvornicama, teško da to mogu izdržati, istice Sobol.
Iako je Vlada svoj novi mirovinski zakon najviše branila potrebom štednje, sada priznaje da ce izdaci za mirovine i tijekom iducih godina rasti. U 2010. povecat ce se za oko 30 milijuna kuna, u 2011. za oko 120 milijuna, a u 2012. za oko 35 milijuna kuna, iznio je Krešimir Rožman, državni tajnik Ministarstva gospodarstva. Prema projekcijama Banskih dvora, trošak mirovina smanjit ce se tek 2013. i to za oko 50 milijuna kuna.
No, ako nema staklenu kuglu i to vrlo pouzdanu, Vlada ne bi trebala ovako smiono baratati ružicastim brojkama. Prvo, jer je situacija koja determinira odnos rashoda i prihoda mirovinskog sustava nepredvidiva i, po svemu što se pokazuje, posve izvan dosega Vladinih ruku - tko, primjerice, zna kada ce poceti rasti zaposlenost u Hrvatskoj i koliko ce ljudi iduce godine uplacivati mirovinske doprinose?! Drugo, najnoviji prihvaceni zakon tek je mali dio izmjena mirovinskog sustava koji nam navodno sljeduje, no Banski dvori uporno mijenjaju krpicu po krpicu umjesto da jednim temeljitim i suvislim zakonskim paketom sašiju cijelu mirovinsku plahtu pa bi se jasno vidjelo kakva penzionerska buducnost ceka sadašnje i buduce hrvatske naraštaje.
Manjak u mirovinskom sustavu
Svi ekonomski strucnjaci upozoravaju, a jasno je to i velikom broju gradana, kako sustav temeljen samo na medugeneracijskoj solidarnosti ne može opstati. No, povecanje izdvajanja u drugi mirovinski stup, koja sada iznose skromnih pet posto, dvije posljednje HDZ-ove Vlade nisu željele ni pipnuti. A imale su idealnu priliku za to - nekoliko godina solidnog ekonomskog rasta i dobrih priljeva u proracun. Sada se, navodno, o tome razmišlja, no nema o tome ništa konkretno - to nije izricita obveza u Vladinom Planu gospodarskog oporavka cak ni u iducih nekoliko godina.
Iako poteškoca s prevelikim rashodima za mirovine imaju i druge europske države - notorni je primjer Francuska - hrvatski je problem jako, jako ozbiljan. Rashodi za mirovine vec ce ove godine narasti na 36 milijardi kuna, što iznosi gotovo 11 posto domaceg BDP-a. Manjak u mirovinskom sustavu popet ce se na minimalno 16, a moguce i do 17-18 milijardi kuna. Usprkos kažnjavanju prijevremenog umirovljenja, gradani ce se i dalje "penzionirati" prije pune starosne dobi ako se nece moci zaposliti. A sve govori da ce se upravo to zbivati - zna se, recimo, da ce samo do konca ove godine nestati još deseci tisuca radnih mjesta. Ocito je da je nedostatak radnih mjesta glavni uzrok urušavanja hrvatskog mirovinskog sustava, a Vladine zakonske «krpice» za to nisu lijek.
Žene su diskriminirane
Da su žene i u mirovini debelo diskriminirane te da ce im najnovija
Vladina rodna jednakost u dužini staža donijeti tek novu nejednakost,
potvrduju podaci iz analize koju je u Saboru prezentirala SDP-ova
zastupnica Gordana Sobol. Prosjecna starosna mirovina žena 20 posto je
manja od prosjecne starosne mirovine muškaraca. Medu primateljima
povlaštenih mirovina 93 posto je muškaraca, a svega sedam posto žena.
Prosjecna prijevremena mirovina žena koje su umirovljene do konca
lipnja ove godine iznosi 1.992 kune, iako su žene za taj iznos
prosjecno radile više od 33 godine. Žena koja ode u prijevremenu
mirovinu s 35 godina staža u trenutku umirovljenja na svojem racunu ima
više od 982 tisuce kuna - toliko je doprinosa uplatila tijekom tog
razdoblja. Statistika pokazuje da žene prosjecno koriste mirovinu 20
godina, pa to znaci da bi joj ova ukupna svota bila vracena jedino u
slucaju da njezina mirovina iznosi 4.200 kuna, a ne cak dvostruko
manje, koliko prosjecno sada dobiva.