Vlada je pripremila zakonske izmjene kojima ce se omoguciti da oko 120 tisuca radnika koji su 2002. godine dobrovoljno izabrali uplate doprinosa u drugi mirovinski stup, iako to nisu morali, prilikom odlaska u mirovinu mogu odabrati izlazak iz sustava kapitalizirane štednje.
Drugim rijecima, osiguranici koji su prije devet godina imali izmedu 40 i 50 godina, u trenutku kad budu odlazili u mirovinu, moci ce odluciti žele li penziju primati samo iz prvog stupa, odnosno iz fonda solidarnosti, ili ostaju kod toga da njihova mirovina bude kombinacija štednje iz prvog i drugog stupa kapitalizirane štednje.
Toj kategoriji gradana od iduce godine omogucit ce se da prilikom odlaska u mirovinu izaberu povratak u prvi mirovinski stup ukoliko im se to, naravno, cini financijski isplativijim.
Uvode se i novine u radu obaveznih mirovinskih fondova. Cetiri obavezna mirovinska fonda od iduce godine, a radi bolje zaštite imovine clanova, formirat ce nekoliko potportfelja - s agresivnim ulaganjem, uravnoteženim ulaganjem te s konzervativnim ulaganjima.
Obaveznim mirovinskim osiguranjem na temelju kapitalizirane štednje (II. stup) krajem lipnja bila su obuhvacena 1.531.954 osiguranika, dok su dobrovoljnim mirovinskim osiguranjem na temelju kapitalizirane štednje (III. stup) obuhvacena 169.503 osiguranika, od kojih ih je 151,8 tisuca rasporedeno u šest otvorenih fondova, dok je u 15 zatvorenih mirovinskih fondova ukljuceno 17,7 tisuca radnika.
Imovina clanova obaveznog mirovinskog fonda mladih od 45 godina života od iduce godine rasporedit ce se u agresivni potportfelj fonda. U uravnoteženi potportfelj rasporedit ce se imovina clanova fonda starih od 45 do 55 godina. Nakon što clan fonda navrši 55 godina života njegova ce se imovina automatski premjestiti u konzervativni potportfelj fonda gdje ce ostati do ostvarivanja prava osiguranika na starosnu ili prijevremenu starosnu mirovinu. Imovina konzervativnog potportfelja obveznog fonda u potpunosti mora biti zašticena od valutnog rizika.
Najmanje 50 posto te imovine bit ce obveznice i drugi dužnicki vrijednosni papiri koje izdaje ili za koje jamci Hrvatska. Ostatak imovine rasporeduje se, primjerice, na obveznice i druge vrijednosne papire jedinica lokalne i podrucne, odnosno regionalne samouprave, kao i vrijednosne papire kojima se trguje na uredenom tržištu, depozite, potvrde o ulozima.
Osiguranici cijih ce se pet posto mirovinskog doprinosa u drugom stupu rasporediti u agresivni potportfelj obaveznog fonda moci ce izabrati uravnoteženi potportfelj. U agresivnom potportfelju najmanje 60 posto imovine bit ce dionice, udjeli u otvorenim te zatvorenim investicijskim fondovima, dok u uravnoteženom potportfelju na tu vrstu ulaganja otpada do 40 posto imovine. (G. GALIC/Novi list)