Već dvadeseti svezak Vjesnika istarskog arhiva predstavljen je preksinoć u dvorani Državnog arhiva u Pazinu istodobno s drugim sveskom Zbornika javnih predavanja istog arhiva, a bila je to prilika da izdanja i djelatnost predstavi središnji Hrvatski državni arhiv.
O sadržaju novog Vjesnika istarskog arhiva govorio je glavni i odgovorni urednik Ivan Jurković istaknuvši da je vjesnik podijeljen u tri cjeline: "Matične knjige kao povijesno-demografski izvori", "Rasprave i članci" i "Osvrti-prikazi-vijesti". Prva je cjelina ostvarena u suradnji sa studentima povijesti Sveučilišta u Puli, a donosi znanstvene članke o demografskim kretanjima u istarskim mjestima (župama) Lindaru, Tinjanu, Taru, Labinu i Svetvinčentu na temelju proučenih matičnih knjiga u pojedinim razdobljima između 16. i 19. stoljeća.
Tinjanaca u 19. stoljeću koliko i Pazinjana
Tu se može naći niz zanimljivih povijesnih podataka, primjerice da je župa Lindar u drugoj polovici 16. stoljeća brojala oko 600 stanovnika, da su najčešća imena Katarina i (J)elena te Ivan i Mate, a rođenja najfrekventnija u siječnju (znanstveni rad Danijele Doblanović). Župa Tinjan je, primjerice, na samom početku 19. stoljeća brojala 1.300 stanovnika, koliko je tada imao i grad Pazin…
Druga cjelina donosi rasprave o povijesti istarskog tartufarenja, benediktinskog samostana u Dajli, snažnoj potpori biskupa Josipa Juraja Strossmayera istarskom školstvu i narodnjaštvu, svetkovinama u Mletačkoj Republici, glazbenom školstvu u drugoj polovici 20. stoljeća te biografiju manje poznatog pićanskog biskupa Antonija Zare na prijelazu iz 16. u 17. stoljeće. Posljednje najveće poglavlje donosi čak 18 prikaza ili osvrta šarolikih povijesnih tema. Knjiga ima 328 stranica, a objavljena je uz pokroviteljstvo Ministarstva kulture te istarskih općina i gradova u nakladi od 300 primjeraka. (A. DAGOSTIN)
OPŠIRNIJE U TISKANOM IZDANJU