U mjesec i pol dana provođenja novog Zakona o postupanju s nelegalno izgrađenim zgradama, točnije od 4. kolovoza kad je zakon stupio na snagu pa do 15. rujna, zahtjev za legalizacijom bespravne gradnje Ministarstvu graditeljstva uputilo je oko četiri tisuće građana, a legalizirana su 332 objekta, dakle njih oko osam posto.
Uspoređujući broj zahtjeva s procijenjenih oko 400.000 bespravnih gradnji u cijeloj Hrvatskoj, za legalizaciju je za sada zainteresirano tek jedan posto bespravnih graditelja. Konačni rok za legalizaciju ističe, pritom, 30. lipnja 2013. godine, zbog čega se ovlašteni arhitekti, geodeti i inženjeri građevinarstva, koji u postupku legalizacije sudjeluju, pa čak i samo ministarstvo, pribojavaju da će svi "po legalizaciju" krenuti, kako to u Hrvatskoj već obično biva, pet do dvanaest.
Struka se djelomično pribojava da neće stići izraditi potrebne elaborate za legalizaciju, ali i upozorava na to da još jedno prolongiranje roka ne bi trebalo dozvoliti, niti će nam ga dopustiti EU. Drugim riječima, ako se svi bespravni graditelji u zadnji tren "sjete" legalizirati svoj objekt, nakon što vide da ih država ipak neće poštedjeti rušenja, sustav će se preopteretiti, i postoji realna mogućnost da mnogi, zbog nedovoljnog broja ovlaštenih inženjera, i obimnog posla, osvanu na listama za rušenje.
U Hrvatskoj rade 762 ovlaštena inženjera geodezije čije je učešće nužno za pribavljanje osnovne dokumentacije za legalizaciju, 2.391 ovlašteni arhitekt, odnosno 3.355 ovlaštenih inženjera građevinarstva. Uzme li se u obzir da za jedan elaborat geodetu trebaju najmanje tri dana, a pet arhitektu, odnosno inženjeru građevinarstva, od kolovoza ove, do kraja lipnja iduće godine svaki od geodeta napraviti može 74 elaborata, i to ukoliko se bude bavio samo legalizacijom. Po toj računici, svi geodeti u Hrvatskoj do isteka roka mogu napraviti najviše 56.388 elaborata, što je zanemariva brojka u odnosu na broj nelegalnih zgrada. (B. MRVOŠ PAVIĆ/Novi list)