Mještani i vlasnici nekretnina u selima Heraki, Lakovici, Ivici, Pajari, Štifanici, Rakovci i Sveti Lovrec nastavljaju borbu za zatvaranje i sanaciju kamenoloma u Lakovicima kroz svoju novoosnovanu udrugu za zaštitu prirode i covjeka Za bolju Lovreštinu.
Preksinoc su organizirali predavanje o primjerima dobre sanacije po uzoru na razvijene zemlje te o znacaju ocuvanja i vrednovanja seoske sredine i ruralnog podrucja. O tome su govorili znanstvenik, edukator i ekolog Korado Korlevic, Dušica Radojcic iz udruge Zelena Istra i Robert Bacac iz konzorcija Ruralis.
Korlevic je prezentirao nekoliko nevjerojatnih svjetskih primjera sanacija kamenoloma. U SAD-u i Njemackoj nekadašnji su kamenolomi transformirani stablima i drugim biljkama, cime je ucinjen ogroman iskorak u kvaliteti devastiranog prostora i dobivena turisticka atrakcija.
U Kini je u jednom podignut hotel s pet zvjezdica, krov pokriven travom služi kao golf igralište, a okolno jezero se puni recikliranom vodom. Nije propustio ni jedan puno bliži primjer, koji ukljucuje edukaciju i pripremanje terena za adrenalinske sportove - stari kamenolom na podrucju Antenala, gdje ucenici osnovnih i srednjih škola uz pomoc vatrogasaca osiguravaju i sreduju stijene da se ne truse.
Sve su to ideje za buducnost kamenoloma Lakovici, objasnio je, a kapital je moguce potražiti u sredstvima za sanaciju koja su korisnici koncesija dužni osigurati. Napomenuo je i da je sa studentima cesto radio geološka istraživanja tog kamenoloma s izuzetno kvalitetnim fosilima i perfektno ocuvanim slojevima stijena stotinjak milijuna godina starosti.
- Opcina treba donijeti odluku o svom razvoju, da li i koliko želi turizam te ima li tamo smisla izgraditi primjerice jezero, koje je najjeftinija solucija, ili neki drugi sadržaj kojim zajednica jako puno može dobiti, porucio je, napominjuci da ce samo za uklanjanje labilnih i opasnih stijena, koje ne ukljucuje miniranje, biti potrebno desetak godina.
Radojcic je okupljenima porucila da ustraju u svojoj organiziranosti, korištenju usluga pravnika i zaštiti ustavom zajamcenog prava na zdrav život putem suda. Trebaju se sami boriti za svoj interese buduci da vlasti na svim razinama nerijetko to ne cine, a sudjelovanje javnosti u postupcima procjene utjecaja na okoliš se uglavnom svodi na puku formu.
Ukazala je, pritom, na prekjucer dobivenu presudu kojom je, nakon trogodišnjeg spora, poništena lokacijska dozvola za kamenolom Sandarovo u Kurilima, u opcini Kanfanar.
Druga se presuda odnosi na kamenolom u opcini Žminj udaljen 100 do 150 metara od prvih kuca i sa šest sela u radijusu od 500 metara, u kojem je naknadno postavljena asfaltna baza. Radojcic je ustvrdila da se radi o pravoj prevari naroda jer je mještanima receno da ce objekt tamo raditi samo do okoncanja izgradnje zapadnog kraka Istarskog ipsilona s jednom trasom. No, baza je i nakon toga nastavila s radom, dobivši potrebne dozvole.
Jedan je mještanin 2006. tužio ministarstvo upravnom sudu i nakon šest godina dobio "akademsku pobjedu". Presudeno je, naime, da treba provesti javnu raspravu jer nje nije bilo buduci da je to bio privremeni objekt. Investitor je zatim dao napraviti studiju utjecaja na okoliš, a primjedbe mještana su odbijene i ništa se nije promijenilo.
Bacac je govorio o ocuvanom i zdravom okolišu te ekološkim proizvodima kao osnovi za razvitak ruralnog turizma i snažnom motivu za dolazak gostiju u središnju Istru. Interes za investiranje u ruralni turizam nije stao, istaknuo je Bacac, ali bi mogao doci u pitanje zbog promjena u prostoru, odnosno bojazni da on više nece biti atraktivan za turiste.