U prva tri mjeseca ove godine broj krajnje egzistencijalno ugroženih gradana u našoj zemlji, bolje je reci službeno u centrima za socijalnu skrb evidentiranih socijalno ugroženih, povecao se za 3.228 - s 95.161 u prosincu 2009. na 98.389 u ožujku ove godine.
Svakog mjeseca, dakle, u potpunu bijedu, ostajuci gotovo bez ikakvih prihoda, upada cak i više od tisucu gradana. Te ljude naša socijalna država pomaže s oko 500 kuna mjesecno tzv. stalne pomoci, a to prakticno znaci da cetveroclana obitelj s dvoje male djece mjesec preživljava s oko 2.300 kuna stalne pomoci i djecjeg doplatka zajedno.
Naravno da se od toga ne može preživjeti i taj iznos daje izvjesno obrazloženje stalnom rastu broja ljudi koji se hrane u puckim kuhinjama, kao i, primjerice, tome da je valjda svaki kontejner u našoj zemlji prekopan prije no što bude ispražnjen.
Medu ljudima koji su do ožujka, jer iz tog mjeseca datira zadnje izvješce o korisnicima i pomocima u socijalnoj skrbi Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi, upali u krajnju bijedu i državi se obratili za pomoc, 622 su samci i 680 obitelji. U ukupnoj pak populaciji gradana ovisnih o toj pomoci - dakle, od 98.389 gradana - 22.630 je samaca i 22.018 obitelji. Gotovo polovica tih ljudi - njih 40.226 su nezaposleni, a radno sposobni.
To opet svjedoci da je u krajnju bijedu u prva tri mjeseca 2010. dospjelo novih gotovo tisucu radno sposobnih ljudi i, naravno, da su na državnu socijalnu pomoc s njima osudena i njihova djeca. Statistike govore da je na koncu 2009. od stalne pomoci živjelo 33.150 djece mlade od 18 godina, a krajem ožujka ove godine njih 33.993, što znaci da su u tri mjeseca na preživljavanje od državne socijalne crkavice - naravno i s kakvim-takvim djecjim doplatkom - osudene nove 843 maloljetne osobe.
Sa Zavoda za zapošljavanje na socijalnu pomoc
Prošla recesijska godina vec je polako pocela povecavati broj
gradana koji državnu socijalnu pomoc trebaju za najelementarnije
preživljavanje, no tek ce ova godina - nastavi li se trend otkaza i
nezapošljavanja - sve više gradana s naknade Zavoda za zapošljavanje
dovesti na dramaticno nisku socijalnu pomoc države. Neki procjenjuju da
ce se razmjeri socijalnih posljedica ekonomske krize - u statistikama i
naravno budžetu nadležnog ministarstva - vidjeti uskoro, sredinom ove
godine, kada tisuce gradana koje su ostale bez posla prestanu primati
naknadu Zavoda za zapošljavanje.