Koja je razlika medu vrstama meda, kako izgleda vrcalica za med te kako se on dobiva i cuva - sve se to, i više, može vidjeti u nedavno otvorenoj kušaonici meda u centru Kaštelira, ujedno i prvoj na Poreštini. Na ideju o otvaranju kušaonice došli su u OPG-u Fameja Ventin, koji vodi obitelj s 25-godišnjom pcelarskom tradicijom. "Šefovi" su supružnici Jasminka i Franko Ventin, koji je ujedno i zacetnik cijele medne price. Prve je pcele dobio od susjeda još dok je bio mladic. Interes za pcelarstvo rastao je iz dana u dan, da bi rezultirao pokretanjem pravog obiteljskog biznisa.
- Kušaonicu smo otvorili jer nam poceo dolaziti sve veci broj ljudi, a mnogi su željeli i znati nešto više o medu. Htjeli smo pokazati da proizvodnja ne znaci samo vrci med u teglu, vec da postoji cijela jedna prica o medu, veli Jasminka, u obitelji uglavnom zadužena za prodaju, kako u kušaonici, tako i na štandu u sklopu porecke tržnice. Kušaonicom dominira štand-šank u cije su podnožje ugradene stogodišnje košnice. Njih je Franko dobio od jednog pcelara iz Kaštelira, koji ih je pak naslijedio od svog nonica, a kako im je prijetilo raspadanje, ovo je bio jedini nacin da ih se sacuva. Znatiželjnike ce zanimati i vrcalica za med, pogled u unutrašnjost punionice te razliciti pcelinji proizvodi.
- Dolaze nam i domaci i strani kupci. Zanimljivo je da stranci prate kada završava cvatnja odredenog bilja i onda dolaze s teglama te traže tocno odredenu vrstu meda. Djeci su najzanimljiviji med u teglici u obliku medvjedica i, naravno, same pcele, prica Jasminka. Mnogi bi željeli razgledati i košnice, ali to im ipak ne preporucuju, jer ubod pcele za neke koji su na to alergicni, a možda ni ne znaju, može biti vrlo opasan.
Pcelarski poceci obitelji Ventin ukljucivali su tek desetak košnica, da bi ih danas imali 250. Od pocetka svibnja pa sve do jeseni pcele vode na ispašu diljem Istre, u blizinu rijeke Mirne za bagremov i livadni med, ispod Ucke za lipov, a za onaj kestenov na podrucje oko Grožnjana. Ova je godina za pcelare bila odlicna, otkriva Jasminka, za razliku od prošle, kada su vecinu peluda isprale obilne kiše. Med Ventinovih redovito dobiva medalje na domacim i inozemnim izložbama, a zadnja je stigla s nedavne medunarodne izložbe u Sežani, na kojoj su osvojili zlato za bagremov i šumski med.
- To je samo dokaz da u Istri još imamo dobro ocuvanu prirodu te da svi moramo raditi da takva i ostane, veli Jasminka.
- Za degustaciju meda treba imati drvenu žlicicu, jer se tako cuvaju njegova svojstva, a konzumirati ga je najbolje rastopljenog, u mlijeku, caju ili jogurtu, i to ne na previsokoj temperaturi, veli naša sugovornica. Otkiva nam i puno drugih pcelarskih tajni: kako dati propolis maloj djeci, kako se rade suveniri od voska, te s puno ljubavi opisuje život u pcelinjoj zajednici. Nije stoga ni cudo da je medu svojim sugradanima i kupcima postala poznata pod nadimkom - pcelica Maja.