Vinogradi obitelji Ravalico iz Nove Vasi kod Brtonigle nalaze se na nekoliko lokacija. Desetak hektara njihovih vinograda je unutar zaraženog kompleksa državnih vinograda… Prije dvije godine počeli su krčiti zaražene vinograde, proljetos su morali iskričiti još pet hektara, sve na području Stancije Benčić, između Brtonigle i Novigrada. To je petina ukupnih vinograda s kojih obitelj Ravalico ubire grožđe i od toga desetljećima živi. Novi problemi direktan su udar na količinu vina, na zaradu. Uz to, krčenje starih zaraženih vinograda i sadnja novih dodatni je trošak.
- Prije dvije godine počeli smo s vađenjem zaraženih nasada, vidjeli smo da su prinosi sve slabiji. Nismo imali što drugo. To je bolest koja se širi, ali i novi vinograd sadimo s velikim rizikom hoće li uspjeti ili ne, hoće li se opet zaraziti ili neće. Zar ćemo svakih deset godina vaditi vinograde i stavljati nove? Nakon sadnje novog vinograda treba čekati tri godine za rod, onda opet za šest – sedam godina ga treba vaditi, ako se ne dogodi ništa na globalnoj razini. Naše ministarstvo i država moraju shvatiti da je to ozbiljan problem i da je ugrožena cijela Istra i Dalmacija, govori Bruno Ravalico, jedan od obitelji u kojoj se vinogradarstvo prenosi s generacije na generaciju. Podnio je i on zahtjev na natječaj za saniranje štete, ali nije zadovoljan.
Ostaje rizik
- Previše se u svemu komplicira, pa i u tome. Krčiti i vaditi stare nasade počeli smo prije dvije godine, ali za to razdoblje ne možemo dobiti naknadu troškova. Imamo službeni zapisnik, ali nam ne vjeruju. Kao da je nama stalo da vadimo trsove bez potrebe, da sami sebi umanjujemo prinose, dodaje Ravalico.
Problem je u tome što se oko Ravalicovih vinograda nalaze zapušteni državni vinogradi koji su izvor zaraze. Procjena je da je u Istri takvih zapuštenih oko 300 hektara vinograda. A vinogradari koji su u njihovoj blizini iskrčili su gotovo 70 hektara. Među prvima koji je vadio zaražene trsove bio je Luciano Visintin koji je već obnovio vinograde na deset hektara, na trećini ukupnih vinograda koje ima u blizini Brtonigle.
- Moja su iskustva nešto drugačija, odnosno da ne znači da će zaraćeni biti samo vinogradi u blizini zapuštenih, neobrađivanih loza. Problem je nastao na lokaciji Santa Lucia gdje su svi vinogradi uređeni. No, počelo je i kada je u mom vinogradu bilo zaraženo više od 20 posto trsova, odlučio sam se na vađenje cijelog nasada na oko deset hektara. Tretiranje cvrčka provodim stalno, to će tako i dalje trajati. Ipak, ugodno me iznenadilo da je ministarstvo tako brzo reagiralo i omogućilo nam da se prijavimo, bez puno potvrda i drugih papira. Koliko dobijemo, dobro je, bolje i to nego ništa. Puno mi znači ta gesta i pokazana dobra volja, kaže Luciano Visintin, vlasnik vinarije Veralda.
Slična iskustva ima i mladi vinar Dario Novacco u Fernetićima kod Brtonigle koji je prije petnaestak godina nastavio dugu obiteljsku tradiciju uzgajanja vinove loze, naročito malvazije na crvenoj istarskoj zemlji.
- U svojim vinogradima nisam imao velikih površina koje su sve bile zahvaćene, ali na svakoj parceli uvijek se nađe po nekoliko loza koje su zaražene i koje moramo vaditi, pa je vinograd pun rupa. Tako je ovdje na cijelom području Fernetića. Oko mene nema zapuštenih vinograda, svi naši vinogradi u okolici se održavaju, ali se zaraza ipak pojavila. Mislim da je trebalo mnogo ranije reagirati, ta bolest je već godinama prisutna vani. Za nas je bila nepoznata kada je došla, vidjeli smo da nešto u vinogradima ne štima, ali se povećalo pojavljivanjem cvrčka. Sada moramo paziti i tretirati lozu redovito, dodaje Novacco.
Država protiv države
Različita su iskustva na raznim područjima. Ipak, stručnjaci kažu da je sigurnosno područje udaljeno najmanje 5 kilometara od granice zaraženog područja, a kako mnogi vinogradi graniče sa starim, zapuštenim vinogradima, zaraza se lako širi. Zbog intenzivnog širenja zlatne žutice i trajnih gubitaka svakog zaraženog trsa, Ministarstvo poljoprivrede pripremilo je Akcijski plan za suzbijanje i sprečavanje širenja zlatne žutice vinove loze, a u Naredbi o poduzimanju mjera za sprječavanje širenja i suzbijanje zlatne žutice vinove loze, među mjerama u zapuštenim vinogradima u sigurnosnom i nezaraženom području se navodi kako će fitosanitarni inspektor narediti posjedniku zapuštenog vinograda u sigurnosnom području da ga u određenom roku privede kulturi te ga redovito obrađuje i održava. Uz to, jedinice lokalne samouprave obvezne su pružiti pomoć fitosanitarnom inspektoru u pronalaženju zapuštenih vinograda i otkrivanju posjednika zapuštenih vinograda. Tako će općine i gradovi, a s njima i fitosanitarne inspekcije, u najvećem broju slučajeva državi prijavljivati državu kao nesavjesnog vlasnika. (Napisao i snimio Luka JELAVIĆ)