Prošle je godine na neurologiji pulske Opce bolnice lijeceno 658 osoba s moždanim udarom, što je za deset posto više nego prethodne godine. Unatoc vecem broju moždanih udara, smrtnost je oko 18 posto i krece se na razini hrvatskog prosjeka.
U Hrvatskoj te u zemljama okruženja smrtnost od moždanog udara pada, ali za razliku od njih, broj se moždanih udara kod nas povecava. Doznajemo to od rukovoditeljice neurologije dr. Lorene Radolovic Prenc, dr. Lidije Maracic i dr. Frederica Ivana Silconija. Zanimalo nas je zbog cega.
- Možda dio odgovora leži u cinjenici da stanovništvo Hrvatske spada u starije, a istarsko, pored onog u Primorsko-goranskoj županiji, najstarije je u Hrvatskoj. Osim faktora na koji se ne može utjecati kao što je starost stanovništva, rizicni su faktori za ovu tešku bolest - pušenje, pretilost, stres, visoki tlak, šecerna bolest, alkoholizam i konzumacija droga.
Indirektno na pojavu inzulta utjecu i srcana oboljenja. Prema novijim podacima, polovica stanovnika ima višak kilograma, a prema konzumaciji cigareta medu vodecim smo nacijama. Upravo Istarska županija bilježi porast kardiovaskularnih bolesti u mladoj životnoj dobi, upozorava dr. Radolovic.
U zadnje vrijeme u Osijeku je zabilježen neuobicajeno velik broj moždanih udara: u tjednima neposredno prije i poslije Nove godine, tocnije u 15 dana, tamo je umrlo cak 20 pacijenata. Naši sugovornici pojašnjavaju da nagla promjena temperature, atmosferskog tlaka i vlage može biti okidac za moždani udar kod osoba koje su mu sklone.
U Puli nije bilo tako velikih temperaturnih razlika, što može biti jedan od razloga što je u prvoj polovici sijecnja bilo 14 bolesnika s inzultom, slicno kao i lani. Kada je stabilno vrijeme, bilo ono hladno ili vruce, manje je bolesnika, pojašnjava dr. Silconi.
I obrnuto, kod naglih promjena vlažnosti, tlaka i temperature više je moždanih udara. Na postojece bolesti krvnih žila i srca vremenske prilike utjecu kao dodatni faktor pored hormonskog, neuro-vegetativnog i psihickog utjecaja, pa pojedinci nemaju sposobnost adaptacije, dodaje dr. Maracic.
U 46 posto slucajeva inzult se dogada kod osoba u dobi od 46 do 59 godina, s tendencijom prema sve ranijoj dobi. Prije nekoliko godina u pulskoj su bolnici lijecili 28-godišnjeg mladica s inzultom. Cak polovica bolesnika je radno aktivno stanovništvo.
Pojavnost moždanog udara u Europskoj uniji iznosi 260 godišnje na sto tisuca stanovnika, a u Hrvatskoj oko 300 s tendencijom povecanja. Mortalitet u Švicarskoj iznosi 60 osoba na sto tisuca stanovnika, u SAD-u 60, u Rusiji 400, a u Hrvatskoj 180.
Zemlje okruženja imaju smrtnost od inzulta od 150 do 200 osoba godišnje na sto tisuca stanovnika. Dok je u Europi treci uzrok smrtnosti, u Hrvatskoj se izmjenjuje na prvom i drugom mjestu sa srcanim oboljenjima. Moždani je udar na prvom mjestu kao uzrocnik invaliditeta, što je velik socijalni problem. Trecina bolesnika umre, trecina ostaju invalidi, a trecina se oporavi.
U pulskoj bolnici vece napore u posljednje vrijeme ulažu u organizaciju pristupa bolesniku. Bolesnici se zbrinjavaju u jedinici intenzivnog lijecenja s 24-satnim nadzorom i s 24-satnim CT-om, a u skladu s preporukama nacionalnog referalnog centra iz Klinike "Sestre milosrdnice".
- Pacijenti su u pulskoj bolnici zbrinuti prema svim kriterijima kao i u klinikama, pratimo suvremene trendove, istice dr. Lidija Maracic.
Pri takvoj organizaciji, prema svjetskim statistikama, smanjuje se smrtnost bolesnika za 18 posto. Pocela je i primjena antitromboliticke terapije. Rijec je o zbrinjavanju zacepljenja krvnih žila u mozgu putem lijekova. Ova se metoda primjenjuje samo kada je zadovoljen niz drugih elemenata, i to unutar tri sata nakon moždanog udara. Kod inzulta je od velike važnosti na vrijeme stici do lijecnika.
U lijecenju moždanog udara ipak je najznacajnija uloga kvalitetne prevencije, a potom svakako brzog i dobrog zbrinjavanja vec oboljelih od moždanog udara, zakljucuju naši sugovornici. (Jasna ORLIC)
Oduzetost, glavobolja, vrtoglavice
Tipicni simptomi moždanog udara: oduzetost ili trnjenje jednog dijela
(najcešce polovice) tijela, smetnje vida, smetnje govora, glavobolja s
povracanjem. Rjedi ili nespecificni simptomi su vrtoglavice, prolazne
smetnje vida, dvostruki vid, gubitak svijesti. Tihi moždani udar je cest, ali bolesnik ga ponekad ne registrira.
Mediteranska prehrana kljuc prevencije
Prevencija je siguran put k smanjenju broja moždanih udara. Pod tom se carobnom rijeci podrazumijevaju jednostavni recepti kao što je mediteranska prehrana, hodanje, plivanje, vožnja bicikla ili kretanje uopce. Presudno je uravnoteženje tlaka, kolesterola i šecera u krvi. U rizicne faktore spadaju i povišene mokracne kiseline.