U Istri sklopljeno 286 predstečajnih nagodbi

Građevinari stoje najlošije s dugovima većim od 20 milijardi (Arhiva)
Građevinari stoje najlošije s dugovima većim od 20 milijardi (Arhiva)

Dosad je u Hrvatskoj sklopljeno 2.369 predstečajnih nagodbi u vrijednosti od 33,98 milijardi kuna. Time je riješeno 412,4 posto obveza, odnosno 26,4 posto predmeta. Istovremeno je prihvaćen plan za više od deset milijardi prijavljenih obveza, što znači da su vjerovnici prihvatili plan financijskog restrukturiranja dužnika, a nagodbena vijeća donijela rješenje o prihvaćanju tog plana, objavila je Financijska agencija.

Prijavljeno je ukupno 81,9 milijardi kuna obveza 8.960 dužnika, tvrtki i drugih pravnih osoba u kojima je zaposleno više od 66 tisuća radnika. Riješeno je čak 85 posto obveza, no to ne znači da su sve prihvaćene, jer tu spadaju postupci koji su završili prihvaćanjem plana financijskog restrukturiranja, kao i oni koji su obustavljeni te odbačeni. Gotovo dvije i pol tisuće zagrebačkih dužnika s 18,5 tisuća zaposlenih prijavilo je najveći iznos obveza, gotovo 33 milijarde.

U Istri je pak 466 dužnika s više od tri tisuće zaposlenih prijavilo 2,7 milijardi kuna. Splitsko-dalmatinska županija je, poslije Zagreba, najzaduženija s 12,7 milijardi prijavljenih obveza koju je prijavila 881 tvrtka.

Najviše nagodbi, 690, sklopljeno je na Trgovačkom sudu u Zagrebu, potom u Osijeku (497), dok ih je u Rijeci, kojoj gravitira Istarska županija, sklopljeno 286.

Iz veličine prijavljenih dugova moguće je iščitati stanje pojedinih djelatnosti: najlošije i ovaj put stoji građevinarstvo s 20,4 milijarde kuna koje je prijavilo gotovo tisuću i pol tvrtki s više od 13 tisuća zaposlenih. Na drugom je mjestu prerađivačka industrija s 16,5 milijardi kuna obveza, 1.274 pravne osobe, ali i puno više zaposlenih, 22.807. T

rgovina i popravak motornih vozila drže treće mjesto s 15,5 milijardi koje je prijavilo 2.050 dužnika s 9,5 tisuća radnika. Svi ostali duguju puno manje i zapošljavaju puno manje ljudi, pa je tako na četvrtom mjestu djelatnost pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane čije su 873 tvrtke s 4,5 tisuća zaposlenih prijavile 7,6 milijardi kuna.

Problema, neočekivano, ima i u javnoj upravi i obrani gdje je jedan obveznik s nula zaposlenih (?) prijavio 90.000 kuna. U obrazovanju pak dug 42 ustanove s 270 zaposlenih premašuje 58 milijuna. (M. VERMEZOVIĆ IVANOVIĆ)

CIJELI TEKST PROČITAJTE U TISKANOM IZDANJU.


Podijeli: Facebook Twiter