Zadnjih pet godina opada broj sklopljenih i raste broj razvedenih brakova. Prema Državnom zavodu za statistiku, koji je tek obradio i objavio podatke za 2014. godinu, tada je u Hrvatskoj sklopljen 19.501 brak, a pravomoćno ih je razvedeno 6.570 - u prosjeku, svaki treći. Isti je omjer i u Istarskoj županiji gdje su sklopljena 844 braka, a razvrgnuto ih je 288. Na Puležane se odnosi 210 bračnih zajednica i 81 razvod, dok je u Umagu, Rovinju i Poreču omjer 60-ak novih brakova prema 30-ak razvoda. Svaki drugi brak u prosjeku razvrgne se i na području općine Medulin gdje su tijekom 2014. godine sklopljena 32 braka i okončano 17 razvoda.
Lani u Puli 378 brakova
Podatke za ovu godinu Državni zavod za statistiku neće tako skoro objaviti, a matični uredi po gradovima, nakon promjene Zakona o državnim maticama i uvođenja elektroničke evidencije, nemaju više zbirne podatke. Tako nam barem objašnjavaju u Matičnom uredu u Puli, gdje su nam samo potvrdili da su prošle godine u matične knjige vjenčanih upisali 378 novih bračnih parova. Nemaju, međutim, podatke koliko je od toga sklopljeno građanskih, a koliko crkvenih vjenčanja te koliko ih je obavljeno u inozemstvu ili na terenu, izlaskom matičara izvan službenih prostorija.
Iz medija je poznato da je lani u Puli i Pazinu sklopljena po jedna a u Rovinju tri od stotinjak istospolnih bračnih zajednica, koliko ih je registrirano u Hrvatskoj od stupanja na snagu Zakona o životnom partnerstvu. Među njima su i istospolni parovi iz čitave regije, Srbije, BiH, Makedonije, gdje još nije legaliziran ovaj oblik bračne zajednice. U prvih godinu dana primjene ovog zakona u Hrvatskoj jedan je par i razvrgnuo potpisano životno partnerstvo.
Izvanbračno se rađa 16% djece
Hrvatske nevjeste sada u prosjeku imaju 28 godina, a muškarci se žene s 31. Stopa nataliteta (živorođeni na tisuću stanovnika) u 2014. iznosila je 9,3, a prosječna je starost prvorotkinje u Hrvatskoj bila 29 godina. U zemlji raste i broj djece rođene u izvanbračnim zajednicama, ali još je to daleko od europskih trendova. U Sloveniji se, recimo, svako drugo dijete rađa izvan braka, a u Hrvatskoj tek 16 posto novorođene djece. Prije 13 godina bilo ih devet posto. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, godine 2014. među novorođenima u Hrvatskoj bilo je 51,5 posto dječaka i 48,5 posto djevojčica. Obrnut je odnos među umrlima gdje prevladavaju žene (50,9 posto), u odnosu na 49,1 posto muškaraca. (D. PALIBRK)