Unatoc tome što je orkanska bura pogodila veliki dio srednjeg i južnog Jadrana, pogotovo Dubrovacko podrucje, prometno izolirala otoke, i najavljena je za vikend i na sjevernom Jadranu, prema rijecima meteorologa Maria Grabara, takvo nevrijeme nece pogoditi Pulu i Istru.
- Prema onome što sam vidio iz meteoroloških karata imat cemo solidno vrijeme, i to ne samo vikend vec vjerojatno i cijeli iduci tjedan. Bit cemo bez bure i nekog jakog zahladenja, a tako ce biti i iducih sedam, osam dana. Danju ce biti suncano i ugodno, a baš zbog tako bistrih i vedrih dana, nocu ce biti nešto svježije i hladnije. Medutim, ne prijeti nam ništa poput onoga na jugu Hrvatske. Ponavljam, danju ce biti cak i ugodno za ovo doba godine, pa ce svi moci uživati u vikendu, boravku na otvorenom i pravom zimskom suncu, rekao nam je meteorolog Grabar.
Inace, Državni hidrometeorološki zavod (DHMZ) izvijestio je u petak da je srednja godišnja temperatura zraka u 2011. godini na podrucju Hrvatske bila je viša od višegodišnjeg prosjeka, od 1961. do 1990. godine.
Prema raspodjeli percentila, toplinske prilike u Hrvatskoj za 2011. godinu opisane su sljedecim kategorijama: ekstremno toplo (citav Jadran ukljucujuci i zalede, tj. Dalmatinsku Zagoru, Liku i Gorski kotar, te veci dio središnje Hrvatske), vrlo toplo (Banovina i Slavonija) i toplo (okolica Daruvara), objavio je DHMZ na svojim internetskim stranicama.
Analiza godišnjih kolicina oborine koje su izražene u postotku višegodišnjeg prosjeka (1961.-1990.) pokazalaje kako je u 2011. godini u cijeloj Hrvatskoj, izuzevši Komižu, oborine bilo manje od prosjeka.
Veci dio kontinentalne Hrvatske kao i Jadrana nalazio se u kategoriji ekstremno sušno, dok se u kategoriji vrlo sušno nalazio dio Istre, Like i Gorskog kotara, te zalede Splita i Dubrovnika.
Osim navedenog, usporedbom vrijednosti srednjih godišnjih temperatura zraka za Zagreb-Gric u razdoblju 1862.-2011. godina vidljivo je da je 2011. godina bila medu šest najtoplijih godina od pocetka mjerenja (za opservatorij Zagreb-Gric za 2011. godinu srednja godišnja temperatura zraka iznosi 13,3 Celzijevih stupnjeva).
"Navedeno ukazuje na cinjenicu da temperatura zraka u Hrvatskoj i dalje prati trend globalnog zatopljenja koje je vrlo vjerojatno, pretežito, posljedica povecanja koncentracije staklenickih plinova u atmosferi uslijed sagorijevanja fosilnih goriva u energetici, industriji, prometu i drugdje", zakljucuje Državni hidrometeorološki zavod. (S. Z. T., Hina)