Željeznicka pruga od Pule prema Divaci bila je izuzetno važna za žitelje Istre kako u putnickom, tako i teretnom dijelu. Najveci broj otpremljenih putnika, njih cak 900.000, na blagajnama svih kolodvora u Istri zabilježen je 1985. godine.
Procvatu željeznickog prijevoza sredinom osamdesetih godina prošlog stoljeca ponajviše su pogodovale naftna kriza i dobre željeznicke veze s ostatkom bivše države pa i europskim destinacijama, ali i skromna cestovna infrastruktura.
U tom su razdoblju prometovali direktni vlakovi za Beograd i Zagreb, kao i sezonski (ljeti) za Ljubljanu, Maribor i Zagreb te putnicki vlakovi Divaca - Pula i obratno, koji su imali veze sa svim krajevima bivše države i Italije.
Poznati vlak Arena, kasnije Zeleni vlak, povezivao je svakodnevno Pulu s Ljubljanom i Zagrebom. Uveden je 1970. godine i prometovao je do 1993. godine. Bio je atraktivan zbog udobnosti, imao je klimatizirane garniture s razglasom, najavama u vlaku, ponudu dnevnog tiska, besplatne konzumacije i bogatu ugostiteljsku ponudu, sve u djelokrugu rada stjuardesa. Relaciju od Pule do Zagreba prolazio je za cetiri i pol sata, gotovo bez minute kašnjenja.
U odnosu na prethodno razdoblje, danas broj putnickih vlakova, kažu u HŽ-u, nije bitno smanjen u broju linija, vec u dužini relacija.
- Danas trinaest vlakova dnevno prometuje na relaciji Pula - Lupoglav - Pula, tri vlaka na relaciji Pula - Buzet - Pula, a cetiri para vlakova imaju vezu na kombinirani prijevoz vlak-autobus-vlak Lupoglav - Rijeka i obratno, dok su osamdesetih godina prošlog stoljeca putnicki vlakovi prometovali na relaciji Pula - Divaca (s vezama za druge destinacije).
Takoder, vec dugi niz godina nema direktnog vlaka Pula - Zagreb - Pula, vec samo u sezoni (ljeti) Pula - Ljubljana - Maribor i obratno, jer on bi potpao u kategoriju medunarodnog prijevoza, ciji su troškovi veoma veliki, kaže šefica Korporativnih komunikacija HŽ-a Vlatka Škoric.
Broj putnika poceo se smanjivati pocetkom devedesetih godina prošlog stoljeca, s raspadom bivše države i osamostaljenjem Republike Hrvatske, uspostavom državnih granica i prijelazom istarskih pruga iz ŽG-a Ljubljana u ŽTP Zagreb.
Hrvatske željeznice, odnosno ŽTP Zagreb, tada su uspostavile željeznicki promet samo na teritoriju Hrvatske, Pula - Buzet i obratno, te se u isto vrijeme pocela razvijati ideja o uvodenju kombiniranog prijevoza vlak-autobus-vlak na relaciji Lupoglav - Rijeka - Lupoglav da bi se ostvarile veze s ostatkom Hrvatske preko Rijeke, buduci da se više nisu mogle ostvarivati veze preko Slovenskih željeznica.
- Silazni trend stabilizirao se 2000. godine, od kada se bilježi konstanta u broju otpremljenih putnika u kolodvorima na podrucju Istre i ona iznosi oko 240.000 putnika godišnje, istice Škoric.
Trendovi pada željeznickog prometa su poznati, nema direktnih daljinskih vlakova, putnicki vlakovi prometuju samo na podrucju Istre, a u isto vrijeme gradi se cestovna infrastruktura i u Istri i od Zagreba prema Rijeci, pa samim tim željeznica zaostaje u konkurenciji, putnici se sve više okrecu osobnim automobilima, a ne javnom prijevozu i tako dolazi do njihova osipanja.
U sadašnjem voznom redu, kaže Škoric, ne postoje linije vlakova u kojima se vozi nekoliko ili niti jedan putnik jer su ukinute ili su uvedeni kalendari prometovanja, na nacin da dio vlakova vozi samo u radne dane.
Sredinom devedesetih godina u procesu privatizacije, gašenjem gotovo svih vecih tvornica i smanjenjem broja zaposlenih u brodogradilištu, željeznica se susrece i s padom prijevoza radnika. Vjerni željeznickom prijevozu ostali su ucenici, koji cine gotovo 60 posto putnika te se trase vlakova maksimalno prilagodavaju njihovim potrebama. (Gordana CALIC ŠVERKO)
PROCITALI STE SKRACENU VERZIJU TEKSTA. OPŠIRNIJE O OVOJ TEMI CITAJTE U TISKANOM IZDANJU GLASA ISTRE OD PONEDJELJKA.