Na zagrebackom podrucju, Sljemenu i njegovim rubnim dijelovima, u posljednje vrijeme zabilježeno je 20-ak slucajeva zaraze mišjom groznicom. Pojavile su se glasine da bi se epidemija mogla pojaviti i na drugim velikim šumskim podrucjima poput Cicarije, no opasnosti za to ne bi trebalo biti.
- U zadnjih petnaest godina na podrucju Istarske županije nismo registrirali niti jedan slucaj hemoragicne groznice s bubrežnim sindromom, izjavila je Suzana Muškovic, epidemiologinja Zavoda za javno zdravstvo Istarske županije, Službe za epidemiologiju.
Istra nije registrirana kao endemicno podrucje za mišju groznicu, rekla je Muškovic te dodala da su rizici minimalni no epidemiolozi ipak preporucuju oprez pri boravku u šumskim prostorima. Preporuka je ne ležati na tlu i održavati higijenu ruku.
Što se tice prevencije bolesti, tome služe i postupci deratizacije u naseljenim mjestima koje lokalne zajednice moraju ukljuciti u programe mjera zaštite od zaraze, a vode tome, rekla je Muškovic, da se uništavaju glodavci kao prijenosnici infekcije.
Veterinari su takoder skepticni prema mogucnosti pojave epidemije. - Prvi puta cujem da bi se mišja groznica mogla pojaviti na Cicariji. Na sjeveru Istre nikada nismo imali epidemiju mišje groznice i ne znam zašto bi se ona baš sada pojavila. Cisto sumnjam da su miševi na našem podrucju zaraženi, rekao je direktor Veterinarske ambulante Buzet Branko Greblo, uz napomenu da u svome 42-godišnjem veterinarskom stažu ne pamti niti jedan takav slucaj.
Mišja groznica, poznata i pod nazivom hemoragicna groznica s
bubrežnim sindromom ili pak febris haemorrhagica cum syndroma renale,
vezana je uz neposredan ili posredan dodir s malim divljim šumskim
glodavcima i njihovim izlucevinama. Uzrocnik je virus koji prirodno
kruži i održava se medu malim šumskim glodavcima. Najcešce su to rida
voluharica, žutogrli miš, a uz njih u manjoj mjeri i šumski miš, poljski
miš te livadna voluharica. Ljudi se mogu zaraziti udisanjem prašine
onecišcene izlucevinama zaraženih šumskih životinja ili unosom uzrocnika
u usta putem prljavih ruku, hrane ili pica. (G. CALIC ŠVERKO, Hina)