Trenutno Hrvatskoj nedostaje velik broj sezonskih radnika, pogotovo u trgovini i turizmu, pri čemu je velik broj nezaposlenih prijavljenih na burzi, a u praksi nedostaje radnika za rad u realnom sektoru, istaknuto je na nedavnom sastanku u Ministarstvu rada i mirovinskog sustava. Istri je u sezoni potrebno, doznajemo od Tanje Lorencin Matić, predstojnice pulske ispostave Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, oko sedam tisuća sezonskih radnika, od čega ih dobar dio dolazi iz drugih županija.
"Uvoz" radne snage
- Istra već desetljećima ne može podmiriti svoje potrebe u sezoni; posebice Umag, Poreč, koji još od '93. godine uvoze radnu snagu, veli nam Lorencin Matić, dodajući da situacija nije ista u svim istarskim gradovima. Tako, primjerice, Pula gotovo podmiruje svoje potrebe, dok je u Poreču omjer radnika koji dolaze na rad iz drugih županija i naših 60:50 u korist za radnike "izvana", veli Lorencin Matić.
Samo smo s naše evidencije u prvih pet mjeseci ove godine zaposlili 5.819 radnika, što je više nego u istom razdoblju lani, kada ih je zaposleno ukupno 4.483. Na to valja dodati oko 30 posto onih koji dolaze iz drugih županija, one koji dolaze mimo naše evidencije, ali i naših 1.200 "stalnih sezonaca" koji sada više ne ulaze u statistiku nezaposlenih, jer ih posao čeka, pojašnjava nadalje predstojnica pulskog Ureda.
- Istina je da se radnici traže, a da je više od četiri tisuća ljudi i dalje na Zavodu, ali tu se mora sagledati više stvari; prvo, dob tih ljudi. Oko 32 posto ih je starije od 50 godina i oni de facto ne mogu odraditi zahtjevnu sezonu i vrlo se mali broj poslodavaca odlučuje zaposliti nekog iz ove kategorije. Zatim, tu su zdravstvena ograničenja pojedinih radnika, kao i činjenica da ne mogu svi raditi u turizmu i ugostiteljstvu, jer jednostavno nisu iz te djelatnosti.
S druge strane, priznajem da problema ima i prostornoj nepokretljivosti i činjenici da neki nisu radi posla spremni, na primjer, otići iz Pule tri mjeseca raditi i živjeti u Umag. Tu je nadalje i pitanje uvjeta i plaće koji im poslodavci nude, pojašnjava predstojnica.
Umjesto "na more" u EU
Kako, dakle, napominje, Istri nije problem što nema dovoljno svojih ljudi za rad u sezoni, jer to nije novost, već to što su oni koji su prijašnjih godina dolazili iz drugih županija nisu došli raditi "na more", već odlaze u druge zemlje EU-e, gdje je zarada očito bolja.
Tanja Lorencin Matić za nas je napravila i analizu podataka najtraženijih zanimanja od siječnja do svibnja posredstvom Hrvatskog zavoda za zapošljavanje - Područnog ureda Pula. Tako je u siječnju najtraženije zanimanje bilo sobar/ica kojih se tražilo čak 163. Tražilo se i 157 konobar/ica; 145 kuhar/ica; 109 pomoćnih konobara/konobarica i 73 prodavač/ica.
U veljači se situacija promijenila na način da je traženo puno više radnika, budući da se već trebalo pripremiti za sezonu. Tražilo se tako čak 537 konobar/ica; 485 sobarica; 344 kuhar/ice; 151 pomoćni kuhar i pomoćni kuhinjski radnik i 143 čistačice. U ožujku na čelno mjesto iskaču prodavačice kojih se putem Zavoda traži ukupno 242. Tražilo se i 240 konobari/ica; 142 kuhar/ica; 93 čistač/ica i 82 pomoćna kuhar/ica. U travnju ponovo se najviše traže konobari - njih 271. Tražilo se i 190 prodavač/ica, po 79 kuhar/ica i čistač/ica, 60 kuhinjskih radnika i 53 pomoćna kuhara. Protekli mjesec najtraženiji su bili prodavači - tražilo ih se 168. Tražilo se i 118 konobara; 86 sobar/ica; 78 čistač/ica i 66 kuhar/ica. (Borka PETROVIĆ i Danijela BAŠIĆ PALKOVIĆ)
OPŠIRNIJE U TISKANOM IZDANJU