U Istri lani 33 poginulih u prometu

Isteklo je pravo korištenja fotografije
Isteklo je pravo korištenja fotografije

U prometnim nesrecama lani je u Hrvatskoj poginulo 500 osoba, što je 116 poginulih manje nego u 2009., a najviše su u prometu ginuli mladi vozaci, u najvecem broju muškarci, dok se najviše prometnih nesreca s poginulim osobama dogodilo u srpnju, izvijestio je danas Državni zavod za statistiku.

Po broju poginulih u prometnim nesrecama na prvom je mjestu Grad Zagreb (64), a slijedi Zagrebacka županija (43) te Primorsko-goranska, Splitsko-dalmatinska i Istarska županija (po 33), dok je najmanje poginulih bilo u Požeško-slavonskoj (7), Koprivnicko-križevackoj (8) i Šibensko-kninskoj županiji (12).

Od 500 lani poginulih u prometu 77,6 posto su muškarci (388 osoba) i 22,4 posto (112 osoba) žene. U dobi od 20 do 24 godine poginulo je 50 osoba (39 mladica i 11 djevojaka), što je, ne ubrajajuci onu od 75 i više godina, i najrizicnija dobna skupina. U dobi od 25 do 29 godina poginula je 41 osoba (35 muškaraca i 6 žena), dok je u starosti od 50 do 54 godine bilo 40 poginulih (34 muškarca i 6 žena). Poginulo je i šestero djece mlade od cetiri godine, dvoje u dobi od 5 do 9 godina i sedmero od 10 do 14 godina, a poginulih "tinejdžera" od 15 do 19 godina bilo je 24 (17 mladica i 7 djevojaka).

Najviše osoba, 338 ili 66,7 posto, poginulo je u prijevoznom sredstvu, a cak 278 njih bili su muškarci, od kojih najviše (36) u dobi od 20 do 24 godine i u dobi od 25 do 29 godina (34). Poginulo je 107 pješaka ili 21,2 posto od ukupno poginulih u prometu, od kojih su 63 bili muškarci (19 ih je bilo starije od 75 godina), a 44 žene (23 starije od 75 godina).

U nemotornim vozilima lani je poginulo 36 osoba (32 muškarca i 4 žene), u željeznickim nesrecama 17 osoba (13 muškaraca i 4 žene), dok su dva muškarca poginula u ostalim nesrecama u prometu.

Najveci broj poginulih u prometu bio je u srpnju (10,6 posto), a slijede svibanj i travanj, dok je najmanje poginulih zabilježeno u ožujku (5,6 posto) te u sijecnju i veljaci. U srpnju je bilo i najviše poginulih u prijevoznom sredstvu (12,1 posto od ukupno poginulih u prijevoznom sredstvu), a najmanje u ožujku (5,6 posto). Pješaka je, pak, najviše poginulo u veljaci (16,8 posto od ukupnog broja poginulih pješaka), dok u lipnju u prometu nije poginuo ni jedan pješak.

Udio poginulih osoba u prometnim nesrecama u odnosu na ukupno umrle osobe iznosio je 1 posto, navode u Državnom zavodu za statistiku.


Podijeli: Facebook Twiter