Nedavno je u izdanju Matice hrvatske Umag objavljena knjiga posvećena Ivi Balentoviću "Ivo Balentović život i djelo". O njemu je 2013. godine organiziran znanstveni skup u Umagu, a kako veli akademik Stjepan Damjanović, predsjednik Matice hrvatske "jako sam se obradovao kada je Matica hrvatska iz Umaga odlučila organizirati skup o Ivi Balentoviću (1913. – 2001.) plodnom hrvatskom piscu i novinaru, čija je životna sudbina dokaz da se politika bavi nama i onda kada se mi uopće nismo skloni baviti njome, barem na izravno, i da ona ljudima sudi po načelu 'ako nisi s nama, onda si protiv nas'".
Dječak sa slavonskih ravnica
Ovaj je, kako su ga nazvali, "dječak sa slavonskih ravnica" postao novinar i za vrijeme Drugog svjetskog rata obavljao je taj posao u Bugarskoj. Kada je rat završio, nije bilo dokaza da je sudjelovao na strani poraženih, ali nije mogao pokazati ništa što bi svjedočilo da je podupirao pobjednike.
Uz to, oženio je Bugarku i godinama je bio osuđen na izolaciju. Stoga je iz rodne Županje preko Zagreba stigao do Umaga gdje je živio dugi niz godina i tamo su ga zvali "istarskim Slavoncem" ili "slavonskim Istraninom".
Dr. Boris Domagoj Biletić piše o tome kako je Balentović puna četiri desetljeća "svog burnog, sadržajnog i stvaralaštvom prebogata života bio stanovnik Umaga, te da je u Istri napisao svoje najbolje knjige i stranice".
Biletić napominje da u Umagu, osim jedne spomen-ploče, nema traga o njegovom boravku i stvaralaštvu, jer niti jedan se prostor tamo ne zove njegovim imenom.
Dr. Katica Čorkalo Jemrić osvrće se na recepciju književne struke Balentovićevih djela, ističući njegovu kvalitetu i značaj, premda nije imao lagan životni, a još manje stvaralački put. Čorkalo Jemrić vrlo detaljno analizira taj njegov stvaralački put.
Mate Ćurić, novinar i urednik u našem listu piše o "Ivi Balentoviću u Glasu Istre", budući da je od početka devedesetih do svoje smrti surađivao s našim listom, pisao, ali su i drugi pisali o njemu.
Dr. Daniel Mikulaco piše pak da Balentović nesumnjivo spada među produktivnije hrvatske noveliste dvadesetoga stoljeća. Stelio Prodan, predsjednik Matice hrvatske Umag, kazao je da Balentović zaslužuje da mu se izdaju sabrana djela, ili u najmanju ruku odabrana.
Pjesništvo i novelistika
Fedor Putinja napisao je da se "svojim opsežnim i svestranim opusom Ivo popeo na sam vrh ljestvice našeg misaonog stvaralaštva. Nadmašio je mnoga imena lokalnog, a i šireg područja".
Dr. Miroslava Tušek pozabavila se interpretacijom njegove kratke priče "Vrisak", Neven Ušumović njegovom novelistikom, a Đuro Vidmarović njegovim pjesničkim radom.
Urednik ovoga izdanja je Stelio Prodan. (Vanesa BEGIĆ)