Gospodarska kriza ne prestaje tresti Hrvatsku, štoviše, domace tvrtke svakim danom tonu u sve dublji glib insolventnosti iz kojeg, kako se cini, nema skorog izlaza. Pravni subjekti sve teže uspijevaju podmiriti svoje obveze, zbog cega dospijevaju u blokadu, što znaci da ne placaju poreze i doprinose niti isplacuju place. Samo u travnju - po podacima Hrvatske gospodarske komore preuzetim od Fine, objavljenim u posljednjoj, lipanjskoj publikaciji Gospodarska kretanja - vrijednost nepodmirenih naloga za placanje u Hrvatskoj povecana je za 1,1 milijardu kuna i dosegnula novi rekord od - 39,1 milijardu kuna! Rekordan je bio i broj insolventnih, odnosno nelikvidnih poslovnih subjekata - 82.884, uz mjesecni rast od 1,5 posto, odnosno 1.185 subjekata.
Nastavak negativnog trenda
Potvrdu nastavka negativnog trenda najbolje oslikava cinjenica daljnjeg stalnog rasta broja nelikvidnih poslovnih subjekata u kratkotrajnoj blokadi (do 60 dana): u travnju ih je bilo 5.072, što je 860 više nego prethodnog mjeseca, s ukupnom vrijednošcu blokada od 880 milijuna kuna, tvrde strucnjaci HGK-a. To potvrduje da stalno novi poslovni subjekti nailaze na probleme s likvidnošcu. A buduci da se konstantno povecava i ukupan broj blokiranih, jasno je da rijetki izlaze iz blokade kada jednom u nju udu. Stoga u HGK-u isticu sada vec ekstreman broj poslovnih subjekata kojima je blokiran racun - više od polovice aktivnih obrta i trecina aktivnih pravnih osoba.
Po posljednjim podacima Fine (podaci za svibanj još se obraduju), koncem travnja u Istarskoj županiji 2.633 tvrtke bile su blokirane s 1,6 milijardi kuna, što je u odnosu na konac 2010. godine povecanje iznosa blokada od 12,5 posto. Koncem travnja u Istri je u blokadi bilo i 3.659 obrta, s 555,4 milijuna kuna, što je povecanje od 24 posto u odnosu na konac prosinca 2010.Jasna Jaklin Majetic, predsjednica HGK-Županijske komore Pula, istice da je 2010. insolventnost pravnih osoba u Istarskoj županiji rasla bržom progresijom nego u Republici Hrvatskoj.
- Dok je u Hrvatskoj broj pravnih osoba zahvacenih insolventnošcu povecan za 24 posto, u Istarskoj županiji porast je iznosio 33 posto. Još je nepovoljniji odnos kad se usporede iznosi nepodmirenih naloga za placanje. U Istri su iznosi tih naloga lani povecani za 71 posto, za razliku od nacionalne razine, na kojoj je ukupan iznos blokada povecan za 34 posto. Kada se stavi u odnos broj zaposlenih s brojem pravnih osoba, proizlazi zanimljiv podatak da su u Hrvatskoj u pravnim osobama zahvacenim insolventnošcu prosjecno bila zaposlena 1,3 radnika, a u Istarskoj županiji svega 0,9, što upucuje na zakljucak da su u pitanju najvecim dijelom male tvrtke sa samo jednim ili cak bez i jednog zaposlenog, zakljucuje Jaklin Majetic.
Po podacima Fine, najugroženija djelatnost koncem travnja u Hrvatskoj bila je trgovina sa skoro deset milijardi kuna nepodmirenih platnih naloga, a slijedi gradevinarstvo s gotovo sedam milijardi kuna. U Istarskoj županiji najlošije stoji gradevinarstvo (485 milijuna kuna nepodmirenih naloga), a slijedi trgovina (366 milijuna) te preradivacka industrija (241 milijun).
"Veliki" uništavaju "male"
Po mišljenju upucenih, gradevinarstvo propada što zbog krize, što zbog špekulacija "velikih igraca". Zdravko Crnkovic, predsjednik Ceha gradevinara Obrtnicke komore Istarske županije i vlasnik obrta Graditelj, istice da velike gradevinske tvrtke koje kao podizvodace angažiraju male poduzetnike vrlo cesto neisplatom dovode svoje "male" partnere do bankrota.
- Veliki izvodaci to cine iz špekulativnih razloga s ciljem uništavanja malih. Ne samo da ne placaju po mjesec, dva ili tri, nego - trajno. Velike tvrtke primaju novac za obavljeni posao, ali ga ne prosljeduju malim tvrtkama, nego ga potroše u neke druge svrhe. O tom je problemu bilo rijeci na nedavnom sastanku u HGK-u, gdje je predloženo da se takvo ponašanje zakonski sankcionira, i to tako da se odgovorne osobe kazne i da odgovaraju vlastitom imovinom, kao što odgovaraju obrtnici, upozorava Crnkovic. Navodi primjer nekoliko istarskih obrtnika koji su zbog nenaplacenih potraživanja od po nekoliko stotina tisuca, pa i više od pola milijuna kuna, dovedeni na prosjacki štap. Osobno nikad nisam imao posla s "velikima" i hvala Bogu da je tako, kaže.
Jedan pulski obrtnik, koji zapošljava osam ljudi, a ciji su podaci poznati redakciji, istice da još uvijek ne može do svojih 248.000 kuna koje mu od 2008. duguje Bojoplast, pulska tvrtka u stecaju. Svoje potraživanje još uvijek sudski nastoji naplatiti, a samo troškovi postupaka i pravnih usluga dosad su se popeli na 25.000 kuna!
- Kao Bojoplastov podizvodac izgradili smo djecji vrtic u Kanfanaru. Iako je objekt uredno placen, Bojoplast nam novac nije proslijedio, nego je podmirio neke svoje obveze. Ne znam kolika je njihova imovina niti hocemo li se uspjeti naplatiti. Volio bih da namirim sto posto potraživanja, ali bih bio sretan i da dobijem 70 posto. No, usprkos svemu, uspjeli smo opstati. Vecinom radimo za tvrtke za koje znamo da ce platiti, prica naš sugovornik.
No, i ta naplata je teško ostvariva, mora se, kaže, dugo cekati i moljakati, a kada je rijec o rokovima naplate, napominje da znaju mjesecima cekati svoj novac. Navodi primjer hotela iznad pulske Karoline, za dio cijih se završnih radova još nisu uspjeli naplatiti. Na pitanje odražava li se to na kašnjenju placa, kaže da se trudi isplatiti place na vrijeme, uz maksimalnu racionalizaciju svih drugih troškova.