Prema posljednjim podacima Fine, koncem rujna u Hrvatskoj je bio blokiran 26.171 poslovni subjekt zbog duga od 15,05 milijardi kuna. U odnosu na mjesec ranije, dug je smanjen za tri, a broj blokiranih poduzetnika za 1,1 posto. U odnosu na godinu ranije, riječ je o smanjenju broja blokiranih za 14,4 posto ili 4.385 poslovnih subjekata, dok je iznos blokada manji za 18,5 posto, odnosno 3,4 milijarde. U Istarskoj županiji bilo je blokirano 2.157 tvrtki i obrta s 1.103 zaposlena te ukupnim dugom od 852,85 milijuna kuna, te udjelom od pet posto u ukupnoj blokadi. U odnosu na prethodnu godinu, dugovanja su smanjena u svim županijama osim u Šibensko-kninskoj i Ličko-senjskoj.
Povećava se dug građana
Istovremeno se povećava dug građana: koncem rujna u blokadi ih je bilo čak 320.383, a dugovali su 42,38 milijardi kuna, 0,3 posto više nego prethodnog mjeseca.
U rujnu je ukupan iznos neizvršenih platnih naloga u svim županijama, osim u Šibensko-kninskoj i Ličko-senjskoj, bio manji u odnosu na godinu ranije. Najzaduženije su bile zagrebačke tvrtke, na koje se odnosilo 39,8 posto prijavljenih neizvršenih osnova za plaćanje (šest milijardi). To je i očekivano s obzirom na to da je glavni grad poslovno središte države.
Kad je riječ o prosječnom iznosu dospjelih neizvršenih naloga, najzaduženiji su također zagrebački poslovni subjekti (967,13 tisuća kuna), slijede ih oni iz Međimurske županije s dugom od 758,65 tisuća, Šibensko-kninske (637,49 tisuća) te Splitsko-dalmatinske županije (599,39 tisuća). Prosječan iznos navedenih osnova na razini Hrvatske iznosi 575,18 tisuća kuna, što je 4,8 posto manje nego prije godinu dana, kad je prosječan dug iznosio 604,29 tisuća kuna.
Trgovina i građevinarstvo
Najviše je blokiranih tvrtki u djelatnosti trgovine, njih 5.727, slijede djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane (4.733) i građevinarstvo (3.341). Najveći iznos blokade, 3,3 milijarde kuna ili 21,6 posto ukupnog duga odnosi se na trgovinu, dok građevinarstvo duguje nešto manje, tri milijarde i zauzima udio od 20 posto.
U dugoročnoj blokadi od 120 i više dana su 7.222 poslovna subjekta s dugom od 8,4 milijarde kuna. Među njima je 287 poduzetnika iz Istarske županije sa 170 zaposlenih koji duguju 287,6 milijuna kuna, a njihov udio u ukupnom dugoročnom dugu iznosi 3,4 posto. U najgorem su položaju zagrebačke tvrtke s udjelom od čak 58 posto, a slijedi ih Splitsko-dalmatinska županija s 13,9 posto.
U Hrvatskoj su 2.582 subjekta blokirana do 120 dana, a duguju više od 858 milijuna kuna. Istarske tvrtke, njih 173 sa 187 zaposlenih, u tom dugu sudjeluju s 1,9 posto, odnosno više od 16 milijuna kuna duga.
U Fini napominju da se novim Stečajnim zakonom, osobito automatskim pokretanjem stečaja nakon blokade računa dužnika u trajanju dužem od 120 dana, potiču dužnici da aktivnije poduzimaju mjere radi vraćanja insolventnosti ukoliko je to moguće, odnosno osigurava vjerovnicima da će stečaj biti pokrenut u relativno kratkom roku od nastupanja insolventnosti dužnika, što im jamči i veći postotak naplate. (Mirjana VERMEZOVIĆ IVANOVIĆ)