Cak 24 nastavnika u osnovnim i 18 u srednjim školama u Istri pocetkom ove školske godine proglašeno je tehnološkim viškom u cijelosti ili pak djelomicno. Bez posla, odnosno pune norme, ostala su tri ucitelja razredne nastave dok je svim ostalim nastavnicima smanjena satnica za nekoliko sati pa sve do pola ili više radnog vremena. Naravno, manja satnica znaci i manju placu, kao i staž.
- Na pocetku svake školske godine primjecujemo da raste broj nastavnika koji su proglašeni tehnološkim viškom bilo na puno ili djelomicno radno vrijeme. Najteže je uciteljima razredne nastave jer pri smanjenom upisu ucenika, kad se ukine jedan razred, oni gube radno mjesto. S druge strane, nastavnici predmetne nastave izgube nekoliko sati, istice Marija Ivic Kacan, voditeljica Odsjeka za prosvjetu pri županijskom Uredu državne uprave.
Prema evidenciji ovog ureda, koji zbrinjava stalno zaposleni profesorski kadar, tijekom prvog polugodišta do posla je uspjela doci jedna od tri uciteljice. I vecina ucitelja predmetne nastave zbrinuta je privremeno kao zamjena u odredenim školama ili pak trajno. Da je broj tehnoloških viškova sve veci, svjedoci podatak iz 2007. godine kada je svega 15-ak nastavnika u Istri ostalo bez pune satnice, a osim toga nitko tada nije izgubio radno mjesto.
- Nekada je profesorsko zanimanje bilo sigurnije, ali danas ništa nije fiksno. Radna mjesta se odobravaju ovisno o broju upisanih ucenika, odnosno potrebama škola. Nastavnici su prisiljeni raditi u više škola da bi popunili satnicu pa cesto putuju po citave dane. Kako bi radili, ucitelji odlaze i u druge županije, primjerice, na relaciji Rijeka, Opatija - Pazin i Buzet, istice voditeljica Odsjeka. Dodaje da normu nije jednostavno popuniti kada nastavniku nedostaju dva-tri sata jer je potrebno uskladiti raspored nekoliko škola.
U osnovnoj školi najcešci viškovi nastavnika su u predmetima geografije, tjelesnog odgoja, hrvatskog i povijesti. U srednjoj školi niti jedan nastavnik nije proglašen viškom na puno radno vrijeme. Bez djelomicne satnice, koja je u meduvremenu velikim dijelom popunjena, bili su nastavnici engleskog i hrvatskog jezika, sociologije, tjelesnog, glazbene i likovne kulture, psihologije, a bez pune norme ostao je i lijecnik koji predaje u Medicinskoj školi. Upravo je nastavnicima strukovnih predmeta najteže dostici punu normu jer u pravilu svoju struku mogu predavati samo u jednoj specijaliziranoj školi.
Prema podacima Zavoda za zapošljavanje, u Istri su tijekom prosinca osnovne škole tražile ukupno 13 ucitelja predmetne i razredne nastave dok su srednje škole trebale 23 profesora predmetne nastave. Medu traženijima bili su nastavnici matematike i fizike.