Dok u Vladi još doraduju mjere koje su nedavno javno ponudili bankama za gradane zadužene u švicarskim francima da bi im olakšali vracanje kredita, u udruzi Franak, koja je upravo u osnivanju, smatraju da je rijec tek o vatrogasnim mjerama.
Podsjecamo, Vlada je predložila da sve banke spuste kamatne stope na kredite u švicarskim francima na razinu koja ce anuitete kredita gradana sniziti na pocetni iznos uz fiksiranje tecaja franka od 5,8 kuna ili manje. Takoder, traži se da banke omoguce placanje tecajne razlike beskamatno u ratama s desetogodišnjom odgodom.
- Ove što sada Jadranka Kosor predlaže samo je prebacivanje duga na sljedecih deset godina, što je daleko od naših zahtjeva. Predlaže se odgodeno placanje kao i smanjenje kamata, medutim samo da bi gradani ostali likvidni, kako-tako životarili i time mogli i dalje servisirati svoje obaveze, koje ce opet na kraju u cijelosti isplatiti bankama, kazao je Tomislav Prpic, ekonomist iz Rijeke, koordinator udruge Franak za Primorsko-goransku i Istarsku županiju.
Moguc novi val prosvjeda
Da je tome tako svjedoci i komentar gospode Selme iz Pule na Facebook stranici te udruge, koja je u nekoliko dana sakupila više od 2.200 simpatizera.
"Postoje i oni kojima ove nove mjere ne znace ništa. Meni je kamata 5,5 posto otkako sam digla kredit i nije se dizala. Zbog tecaja švicarca rata mi je do sada bila 2.000 kuna, fiksiranje tecaja bi ju smanjilo za nekih 800 kuna koje bi ja gomilala kao dug, a na to ne pristajem.
Stoga kad prvu ratu ne budem mogla platiti, otici cu tamo i reci da si uzmu stan, a to bi moglo biti brzo jer ovako više ne ide. Ako banke tvrde da nemaju zarade u francima, zašto ga onda ne daju konvertirati u kune ili eure", pita se ova Puljanka.
Slicno misle i mnogi gradani koji su jucer komentirali mjere Vlade na ovoj društvenoj mreži tražeci da im se krediti konvertiraju u kune po tadašnjem tecaju jer u protivnom izlaze na ulice. Ako se problem sve ocajnijih gradana uskoro ne riješi, moguce je da ce švicarci potaknuti novi val prosvjeda na gradskim trgovima.
Mjerama Vlade u udruzi Franak nisu zadovoljni najviše zbog toga što i dalje sav rizik troška kredita ostaje iskljucivo na gradanima.
- Zalažemo se za fer odnos u poslovima kreditiranja u kojem se rizik pravedno raspodjeljuje izmedu klijenata i banaka jer nigdje u Europskoj uniji nije na ovakav nacin regulirano kreditiranje kao u Hrvatskoj.
Iako banke tvrde da je naš zahtjev neprihvatljiv jer bi time one bile na gubitku, to nije istina. Banke bi imale manju dobit, ali ne i gubitak. Ne tražimo oprost duga, želimo isplatiti svoje kredite, ali ne na nacin da nam se oduzmu sva primanja i na kraju i stanovi za koje smo se zadužili, dodao je Prpic.
Banke višestruko povecavaju dobit
Održavanjem visokih kamatnih stopa, smatraju u udruzi, banke višestruko povecavaju dobit koristeci trenutnu okolnost iznimnog jacanja švicarskog franka za stjecanje dodatnog profita. S druge strane, za neke gradane to znaci da sada placaju ratu koja je cak i dvostruko viša u odnosu na pocetni iznos.
Prpic istice da cjelovito rješavanje problema na kojem upravo rade pravnici, ekonomisti i razni strucnjaci koji su se ukljucili u udrugu ne predvida zadiranje u državni proracun, vec da banke snose svoj dio troška. Medutim, govori se da su upravo oni koji bi mogli utjecati na promjene, visokopozicionirani politicari i utjecajni bankari, kredite u švicarcima dobili po povoljnim uvjetima.
Obicni gradani koji grcaju u dugovima kredite nisu podigli zbog luksuznih vila i jahti, vec da bi došli do nužnog krova nad glavom, a u pravilu su švicarcima kupljeni stanovi velicine od 30 do 60 kvadrata.
Sad upravo mnogi od tih domova završavaju na bubnju. U Hrvatskoj gospodarskoj komori, u Ocevidniku nekretnina i pokretnina koje se prodaju u ovršnom i stecajnom postupku trenutno je za dražbu registrirano 418 stanova i kuca. U Istri je 30 obitelji koje ce u sljedeca dva mjeseca ostati bez svojih domova. (Maša JERIN)
PROCITALI STE SKRACENU VERZIJU TEKSTA. VIŠE U TISKANOM IZDANJU GLASA ISTRE OD PONEDJELJKA.