Program koji bi trebao postati redovan i održavati se svakih mjesec dana, ili nešto malo rjeđe, odnosno niz predavanja o lokalnoj baštini pod nazivom "Nepoznata baština" po prvi je puta u srijedu održan u Kući fresaka u Draguću.
Predstavljanje znanstvenih radova
Prvo su cerovljanski načelnik Emil Daus i ravnatelj pulskog Povijesnog i pomorskog muzeja Istre Gracijano Kešac potpisali ugovor kojim općina prepušta objekt na upravljanje PPMI-ju, a zatim su o funkciji i značenju Kuće fresaka uvodno govorili Daus, Kešac, te županijski pročelnik za kulturu Vladimir Torbica, županijska pročelnica za turizam Nada Prodan Mraković, te voditeljica Kuće fresaka Sunčica Mustač koja je naglasila da im je cilj organizirati redovni program upravo u Draguću u kojem bi predstavili nove znanstvene radove stručnoj javnosti, ali i ostaloj zainteresiranoj publici.
Čast da otvori niz predavanja posvećenih istraživanju, konzervaciji i restauraciji spomenika u Draguću, Belaju, Gradinju i Pazu imao je povjesničar umjetnosti i konzervator Ivan Matejčić koji je ovoga puta govorio o staroj župnoj crkvi sv. Križa u Draguću koja je imala dvije apside, a koju je usporedio s tipološki sličnim građevinama u Istri, ali i Europi. Duoapsidalne crkve su vrlo rijetke, u Istri ih je locirano šest ili sedam, a u čitavoj Hrvatskoj tek desetak. Zapravo na otprilike 500 crkava dolazi tek jedna takva koja ima dvije apside. Za povijest umjetnosti i arheologiju još uvijek predstavljaju svojevrsni misterij, jer se broj dva nikako ne slaže s monoteizmom kršćanstva ili trostrukošću Svetog Trojstva. Matejčić stoga pretpostavlja da je treći element predstavljala središnja niša između apsida u koju se stavlja misni pribor, ali i mogući oltar ispred nje. Nada se da će se u budućnosti to dobiti i potvrdu.
Novi projekti obnove
- Netko će reći šteta što je ta stara crkva sv. Križa koja se nalazila na mjestu sadašnje crkve sv. Križa (današnji je izgled dobila u 19. stoljeću, a nalazi se na mjesnom trgu op.n.) u potpunosti izgubljena, ali sjećate li se kada smo čeprkali u Račicama u baroknoj crkvi za koju smo znali da je iz 17. stoljeća, pa se najedanput ispostavilo da su na jednom zidu iskočile freske iz 15. stoljeća? Sjećate li se kad smo u Brseču u crkvi iz 1660.-ih išli grebati po jednom zidu između dvije kapele i ondje su se pojavile freske majstora Alberta iz Konstanza. Dakle, nije rečeno da je izgubljeno. U Istri kada se na mjestu stare crkve zidala nova crkva ono malo zida koji se mogao iskoristiti, iskoristio se, a ako su još, hvala bogu, bilo dovoljno lijeni da ne uzmu čekić i istuču freske dole, da bi se nova malta na tom zidu mogla bolje primiti, u tom bi slučaju u Draguću moglo biti još iznenađenja, kazao je Matejčić.
U predavanju "Neka razmišljanja o posvetnom natpisu u crkvi sv. Roka u Draguću" Željka Bistrovića iz Konzervatorskog odjela u Rijeci izlagač je analizirao glagoljski natpis na toj crkvici sagrađenoj na zapadnom rubu mjesta početkom 16. stoljeća nakon epidemije kolere. Sa 70 riječi natpis je dosta detaljan, a spominje lokalnog majstora (Antuna z Padove) autora freski, dragućske župane i podžupane, guvernatora crkve, ali i farmana (titula rang niža od župnika) Andriju Prašića (rodom iz Bužana u Lici) koji je bio podređen ročkom župniku. Radovan Oštrić iz Konzervatorskog odjela u Rijeci, govorio je o samoj restauraciji zidnih slika u crkvi Svih svetih u Gradinju, Marina Boico iz Konzervatorskog odjela u Puli o obnovi ladanjskog dvorca Belaj, a Josip Višnjić iz Hrvatskog restauratorskog zavoda o zahtjevnim projektima obnove srednjovjekovnih utvrda Posert koji su započeti 2007. godine a lani je okončan, i novi projekt obnove utvrde u Pazu koji je na samom početku, ali bi mogao postati centralno arheološko mjesto srednjovjekovnih istarskih utvrda. (Napisao i snimio Anđelo DAGOSTIN)