Povećanje plaća ravnatelja, zamjenika i pomoćnika u pet ustanova izazvalo je reakcije javnosti i sindikata koji su se oštro obrušili na vladin potez tim više što su izmjenama kolektivnih ugovora radnicima u tim istim ustanovama plaće smanjene. No, u dijelu ustanova čijim će dužnosnicima primanja odlukom Vlade porasti već su u prošloj godini ostvarene značajne uštede u poslovanju. Samo u tri zavoda koja djeluju pod okriljem Ministarstva rada i mirovinskog sustava - REGOS, Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje (HZMO) i Hrvatski zavod za zapošljavanje (HZZ) - ukupno su lani, sređivanjem sustava, uštedjela gotovo 67,6 milijuna kuna. Pritom je ušteda na rashodima za zaposlene iznosila preko 19,4 milijuna kuna. Prema podacima resornog ministarstva i prije otvaranja razgovora o kolektivnim ugovorima, oštro se rezalo izdatke za prekovremeni rad, ugovore o djelu, ali i odvojeni život. Naime, i prekovremeni rad i odvojeni život nerijetko je isplaćivan u slučajevima kada za to nije bilo zakonske osnove.
U podacima ministarstva rada i mirovinskog sustava o uštedama u tri zavoda ostvarenima lani, kao i planu daljnjih ušteda, posebno se ističe HZMO u kojem je sređivanje poslovanja sačuvalo 49,6 milijuna kuna. Pritom je na rashodima za zaposlene ušteđeno čak 18,2 milijuna kuna.
U sustavu mirovinskog osiguranja, osim na ugovorima o djelu i prekovremenom radu, štedjelo se i na jednom specifičnom dodatku, kojeg kolektivni ugovori niti ne poznaju. Naime, kako doznajemo, u ispostavama HZMO-a masovna je pojava bila da djelatnici ureda dijele plaću nepostojećeg djelatnika - spremačice odnosno dostavljača. Tako bi se, primjerice, djelatnici ureda dogovorili kada će tko od njih, primjerice, nositi dokumente na poštu ili isprazniti koševe za smeće u uredu, a na plaći bi za to dobili dodatak. Odnosno, ako je primjerice u uredu troje zaposlenih oni bi dijelili plaću spremačice na tri djela. Kako se neslužbenom može čuti, tako se poslovalo u cijelom nizu područnih ureda, a da je pritom postojala spremačica koja je čistila službene prostore i sanitarni čvor. No, nije bila zaposlenik HZMO-a, već općine ili institucije u čijem je prostoru ispostava HZMO-a. Takvoj inovativnoj praksi povećanja plaća, međutim, stalo se na kraj.
Hrvatski zavod za zapošljavanje, pak, lani je ukupno uštedio 8,2 milijuna kuna od čega nešto više od milijuna na rashodima za zaposlene. Preustroj domaće burze rada mogao bi dovesti do novih ušteda. Pa bi se, primjerice, ukidanjem nekih ispostava te spajanjem ispostava Zavoda s ispostavama drugih zavoda mogle postići uštede i do 200 tisuća kuna godišnje. (Gabrijela GALIĆ/NL)