"Industrijska konoplja je biljka budućnosti koja može postati jedan od temelja hrvatske ekonomije, no potrebno je promijeniti postojeću zakonsku regulativu s obzirom na to da se za sada može koristiti samo sjeme", rekao nam je 22-godišnji apsolvent ekonomije Marko Cerjan iz mjesta Maruševec u okolici Varaždina, koji se tek ove godine upustio u njenu proizvodnju zasijavši osam hektara površine.
Marko je jedan od desetak izlagača koliko ih se okupilo na prvom Festivalu industrijske konoplje, jedinom takvom u hrvatskim okvirima, održanom u subotu u Humu, najmanjem grad na svijetu.
Premijerno izdanje festivala privuklo je u Hum brojne znatiželjnike zainteresirane ne samo za prezentaciju i degustaciju, već i uzgoj ove korisne i ljekovite, iako nedovoljno iskorištene biljke uz koju se vežu mnoge kontroverze.
Za sve one koji se tek žele upustiti u proizvodnju industrijske konoplje, Udruga Hum kao organizator sajma održanog pod pokroviteljstvom Grada Buzeta i Istarske županije, pobrinula se za edukativni dio programa. Predrag Putnik i Marko Obranović s Prehrambeno-biotehnološkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu govorili su o povijesti, proizvodnji industrijske konoplje i zakonodavstvu u Hrvatskoj, njenoj prehrambenoj vrijednost i proizvodima, a svoja iskustva prenio je i Tomaž Sušnik, pravi pionir povratka konoplje na slovenska polja.
Od stabljike industrijske konoplje može se proizvesti 25 tisuća proizvoda, i to u svim industrijskim granama - građevini, tekstilu, čak i u proizvodnji papira, no zbog aktualne zakonske regulative ta se vrijedna sirovina mora uništiti, zaorati na poljima. Koristi se tek sjeme.
Na jednom od sedam štandova zajednički su se predstavili proizvođači iz Huma kojima je cilj, prenio je Marin Krota, početkom iduće godine osnovati zadrugu koja bi educirala potencijalne proizvođače, omogućila nabavu sjemena, pomogla u sjetvi, plasmanu proizvoda na tržište. Jedan od zadrugara Zadruge Genera Hum u osnivanju, Dean Stanić, rekao nam je da su na sajmu ponudili ono što su stigli napraviti zbog kratkih rokova jer je žetva završena tek prije dvadesetak dana. Pet proizvođača iz okolice Huma posijalo je pet hektara površine i nakon sušenja dobilo tonu sjemena. Litru ulja prodavali su po sajamskoj cijeni od 240 kuna, a inače ona za ulje ovakve kvalitete iznosi do 300 kuna. Za degustaciju su pripremili krekere, namaze na bazi konoplje, kekse i kruh.
Iako je bivša država bila među pet najvećih proizvođača industrijske konoplje na svijetu, ova je biljka gotovo nestala s hrvatskih i istarskih polja, no sada se na njih polako vraća. (Napisala i snimila G. ČALIĆ ŠVERKO)
VIŠE PROČITAJTE U TISKANOM IZDANJU