Najmanji je na svijetu, u njemu živi svega 24 stanovnika, a može se pohvaliti s tri suvenirnice i tri kuće za odmor s ukupno 15 postelja, galerijom i konobom. Unatoč nestabilnom i kišovitom vremenu, za Hum je na uskrsne blagdane počela turistička sezona.
- Da je lijepo vrijeme bio bi stampedo, ovako je turista manje nego inače u ovo doba godine, rekao nam je Franjo Ferenčak. Vlasnik galerije u Humu, akademski slikar i glazbenik, posjetitelje je ispred glavnih gradskih vrata dočekivao zvucima gitare.
Kiša nije omela Talijane Gabriellu Coronica i Roberta Zullicha u obilasku Huma. "Ovdje kao da je vrijeme stalo. Gradić je prekrasan, prepun glagoljaških spomenika", oduševljeni su izletnici iz Trsta. Hum je omiljena turistička destinacija domaćim i inozemnim turistima, a Aleja glagoljaša na cesti od Roča do Huma kulturni sadržaj posebno atraktivan školskim ekskurzijama.
U Konobi Hum zadovoljni su brojem gostiju. "Bilo bi ih više da nema kiše, ali i ovako je dobro", kaže Aleksandar Merlak. Pored domaćih gostiju, najbrojniji su Talijani, Austrijanci, Nijemci, a dolaze zbog domaćih specijaliteta: maneštre, fritaje sa šparugama, raznih tjestenina s gulašom i tartufima.
Od suvenira, pak, kaže Jasmina Blagonić iz suvenirnice Colmo, kupuju one s motivima glagoljice te… bisku. Posebno ih zanima način pripreme ove domaće žestice jer cjelovit recept za humsku bisku, kojoj specifičan okus daju listovi imele, pripisuje se pokojnom humskom župniku Josipu Vidalu, vrsnom poznavatelju ljekovitog bilja pa upravo Hum slovi i kao postojbina biske.
Prema legendi, kada su divovi gradili gradove u dolini Mirne, od preostalog su kamenja izgradili Hum. Današnji izgled u osnovnim konturama dobio je u 11. stoljeću, a značajnije promjene doživio je u 16. i 17. stoljeću za vrijeme Venecije. Hum je, uz Roč i Buzet, bio jedan od najznačajnijih hrvatskih glagoljaških središta, o čemu svjedoče mnogi sačuvani spomenici na glagoljici. (G. ČALIĆ ŠVERKO)