U Hrvatskoj u riziku od siromaštva živi 20 posto djece predškolske dobi, a dugotrajna gospodarska kriza pogoršala je njihovo stanje, upozoreno je na okruglom stolu o utjecaju siromaštva na najmlađu djecu u organizaciji Ureda UNICEF-a u Hrvatskoj.
Tim stručnjaka na čelu sa Zoranom Šućurom iz Studijskog centra socijalnog rada s Pravnog fakulteta u Zagrebu proveo je 2013. istraživanje o siromaštvu i dobrobiti djece koje je pokazalo da kod 295.000 djece mlađe od sedam godina stopa siromaštva iznosi oko 20 posto, što je oko 60.000 djece.
S obzirom na visinu kućnog dohotka oni nisu isključivo siromašni, već se nalaze u riziku siromaštva. Oko 15.000 te djece dolazi iz obitelji korisnika socijalne pomoći, a čak dvije trećine ih živi u ruralnim područjima, kazao je Šućur.
Pomoćnik ministrice za socijalnu politiku, strategiju i mlade Hrvoje Sadarić najavio je izradu Nacionalne strategije za borbu protiv siromaštva, sveobuhvatnog programa kojim će se dugoročno rješavati problemi svih ugroženih u Hrvatskoj. Pojedini koraci u toj borbi bit će projekti poput osiguravanja prehrane za siromašnu djecu i sl.
Pravobraniteljica za djecu Ivana Milas Klarić upozorila je da siromaštvo u najranijem djetinjstvu ostavlja trajne i neizbrisive posljedice na čovjeka, te istaknula da treba prvenstveno jačati gospodarstvo, kako bi roditelji imali posao i mogli adekvatno brinuti o svojoj djeci.
Predstojnica Ureda UNICEF-a u Hrvatskoj Valentina Otmačić rekla je da siromaštvo među djecom nije poraslo u svim zemljama pogođenim krizom, jer su neke pokrenule programe kojima su suzbile te negativne trendove.
"Djeca se nalaze izvan granice siromaštva s obzirom na dostupnost kvalitetne hrane, smještaja, nove odjeće, kao i igračka, slikovnica i sl. Za četveročlanu obitelj koja živi s manje od 4.200 kuna možemo reći da živi u relativnom siromaštvu", kaže Otmačić.
Na skupu su predstavljeni neki pozitivni primjeri lokalnih zajednica koje uspješno brinu o najmlađima štiteći ih od života u siromaštvu, u čemu su se istaknule općine Stubičke Toplice i Viškovo koja, primjerice, čak 25 posto proračunskih sredstava izdvaja za djecu i mlade.
Od ključne je važnosti dostupnost vrtića svakom djetetu, što bi trebao biti standard, posebno za djecu iz siromašnih i ugroženih sredina.
Također je upozoreno da se obitelji sa samohranim roditeljima pojačano suočavaju s rizikom od siromaštva i socijalne isključenosti, a kod romske djece su uočene niske stope pohađanja predškolskih i školskih programa. (Hina)