U Hrvatskoj se zadnjih godina drasticno povecao broj djece s prekomjernom tjelesnom težinom, kao i pretile djece, što se posebno zamjecuje kod mladih dobnih skupina, receno je u petak na skupu o hrvatskim referentnim vrijednostima antropometrijskih mjera školske djece i mladih.
Po podacima iz 2002. godine, od ukupno 39 zemalja Europe te SAD-a i Kanade, hrvatska su djeca bila na 29. mjestu, što znaci da su bila mršavija od prosjeka europskih zemalja, kazala je dr. Marina Kuzman, no sada smo na šestom ili sedmom mjestu po prekomjernoj tjelesnoj težini, što potvrduju i rezultati rutinskih sistematskih pregleda.
Govoreci o prevenciji prekomjerne težine u školskoj dobi dr. Kuzman je kazala da je ona jednostavna - treba unositi manje kalorija nego što ih se troši.
Za to bi se, po njezinim rijecima, trebali brinuti roditelji da bi se navike u prehrani u obitelji promijenile, dok bi škole trebale imati dobre standarde i normative. Djecu, naglasila je, treba potaknuti i na povecanu fizicku aktivnost.
Apsurdna je situacija da su se roditelji u nekim školama koje su htjele uvesti zdraviju i pravilniju prehranu bunili jer, kako su rekli, njihova djeca to nece jesti, kazala je dr. Kuzman.
Zabrinjava je i podatak iznesen na skupu prema kojem cak tri posto djecaka u dobi od 18 godina ima više od 100 kilograma.
Govoreci o smjernicama Svjetske zdravstvene organizacije za reguliranje reklamiranja prehrambenih proizvoda namijenjenih djeci dr. Antoinette Kaic-Rak rekla je da postoji 12 smjernica za ponašanje država u odnosu na namirnice bogate mastima, narucito transmasnim kiselinama, solima i šecerima.
U tim smjernicama traži se od država clanica da izrade odredeni sustav kontrole konzumacije takvih proizvoda kod djece bilo putem pravilnika ili pak pokretanjem inicijative za odgovornost industrije koja proizvodi takve namirnice.
Pretilost, kako je receno, nije samo problem individualne odgovornosti, vec je problem odgovornosti zajednice i tu država mora definirati pravila igre i kazne za one koji se toga ne pridržavaju.
Dr. Vesna Jureša naglasila je da smo mi jedna od 17 zemalja u svijetu koja odnedavna ima antropometrijske krivulje rasta i razvoja školske djece koje ukljucuju tjelesnu masu, tjelesnu visinu, indeks tjelesne mase te krivulje za opseg struka i bokova za uzrast od 6,5 godina do 18,5 godina.
- One ce nam služiti da dobijemo objektivne pokazatelje koliko dijete u svom fizickom razvoju odstupa od svojih vršnjaka, kazala je dr. Jureša.
Skup "Hrvatske referentne vrijednosti antropometrijskih mjera školske djece i mladih", koji je okupio više od 150 lijecnika i strucnjaka, organiziran je u povodu obilježavanja Dana škole narodnog zdravlja "Andrija Štampar".