Osjetan pad proizvodnje sirovog mlijeka na hrvatskim farmama nastavio se i u listopadu, kažu podaci Državnog zavoda za statistiku, po kojima je prikupljeno gotovo 11 posto manje kravljeg mlijeka nego u listopadu prošle godine, dok je na godišnjoj razini zbog nedostatka sirovine proizvodnja mlijeka za piće pala za čak 40,9 posto!
Listopad je tako 17. mjesec za redom u kojem se bilježi pad otkupljenih količina mlijeka od farmera. Situacija je alarmantna, upozoravaju i otkupljivači mlijeka/mljekarska industrija, u kojoj upitno, kažu, postaje 30.000 radnih mjesta.
U cijeloj ovoj godini, predviđa se, s hrvatskih će farmi, čiji se broj unatrag nekoliko godina prepolovio, biti prikupljeno oko 500 milijuna kilograma sirovog mlijeka, što je oko sto milijuna manje nego lani ili 150 milijuna kilograma manje nego, primjerice, prije tri, četiri godine.
Oko 20 posto potrebnih količina uvozimo, pri čemu uvoz više nije moguć iz BiH i Srbije, dok se ne prilagode standardima koje izvoz u EU traži. Sve više mlijeka otkupljivači moraju nabavljati drugdje, u Mađarskoj, Njemačkoj, Sloveniji, što utječe na (ne)povjerenje potrošača, ali i, s mlijekom kao lako kvarljivom robom, značajno povisuje troškove mljekarske industrije.
- Ne promijeni li se situacija i ne učine pomaci koji će poboljšati stanje u domaćem mljekarstvu, prerađivači ovdje neće ostati, a onda ni farmeri više neće imati kome svoje mlijeko prodavati, upozorava Rašeljka Maras, direktorica Udruge otkupljivača i prerađivača mlijeka CroMilk, koju su osnovali Dukat, Meggle i Udruga hrvatske male mljekare.
Mljekarska se industrija s problemom manjka sirovine nastoji boriti većom proizvodnjom sireva i fermenta, umjesto svježeg i trajnog mlijeka koje nema dodane vrijednosti, no statistički podaci i tu pokazuju sve lošije stanje - u listopadu je proizvedeno 8,2 posto manje fermentiranih proizvoda nego u listopadu prošle godine, dok je proizvodnja kravljeg sira pala za 13,4 posto.
Kriza je samo od 2010. godine do danas zatvorila oko deset tisuća farmi, kojih je preostalo otprilike još toliko. S 230 tisuća krava u, primjerice, 2005. godini, farmeri su pali na manje od 190 tisuća grla, koje, da bi se riješili ranijih dugova, prodaju, ostajući bez "sredstava" za proizvodnju.
U velikoj je mjeri na smanjenje proizvodnje sirovog mlijeka utjecala i afera s aflatoksinima, zbog kojih je mljekarska industrija otkazala suradnju mnogim farmama, a ne pomažu ni mnogobrojni, visoki inputi i porezna davanja koja opterećuju farmere.
Otkupna cijena mlijeka u Hrvatskoj unatrag godinu dana polako raste, i s oko 2,5 kuna po litri za standard mlijeko, bez državnih poticaja, nalazi se unutar europskog prosjeka, no davanja naših farmera, počevši od PDV-a od 25 posto nadalje, veća su od davanja u ostatku Europe.
Hrvatskim se farmerima može pomoći samo povećanjem broja stoke u praznim štalama, zaključeno je nedavno na sastanku Stručnog savjeta za praćenje stanja u proizvodnji i preradi mlijeka, koje čine predstavnici Ministarstva poljoprivrede, mljekari i farmeri.
Počeli su stoga razgovori o kreditiranju mljekarskog sektora u suradnji s HBOR-om i poslovnim bankama. Farmeri su zainteresirani za kupnju desetak tisuća junica uz pomoć povoljnijih kredita HBOR-a. (B. MRVOŠ PAVIĆ/NL)