Ovih dana Hrvatskom se širi panika zbog stršljena. Bilježe se smrtni slučajevi, ali i drugi, gotovo fatalni ubodi ovog velikog kukca sličnog osi, ali mnogo većeg. Mnogi ukazuju da je riječ o velikom i opasnom Azijskom stršljenu koji polako osvaja naše krajeve, a s obzirom da se masovna pojava stršljena bilježi i u Istri, pitali smo odgovorne u Zavodu za javno zdravstvo Istarske županije, je li riječ o azijskoj vrsti te što učiniti i kako se zaštititi od stršljena.
Suzbijanje prepustiti stručnjacima
- Posljednjih desetak dana Zavod bilježi povećan broj upita o pojavi ili bolje reći nalazu gnijezda stršljena stanovnika, uglavnom južne Istre, u tavanskim prostorima kuće ili drugim manjim objektima. Neki pozivi se odnose i na povećan broj stršljena iako gnijezdo ne vide, kaže nam tako mr. sc. Nediljko Landeka, voditelj Odjela za deratizaciju, dezinsekciju i dezinfekciju Službe za epidemiologiju Zavoda za javno zdravstvo Istarske županije.
Ističe, nadalje, da u svakom slučaju svi moraju biti jako oprezni, ako se prilazi takvom gnijezdu, da ne bi isprovocirali napad stršljena-čuvara gnijezda.
- Stršljene najučinkovitije suzbijamo kada mu gnijezdo potpuno uklonimo i uništimo. Preporuka je da se to radi u večernjim satima kada je većina jedinki u gnijezdu. Najbolje je da sam postupak obave profesionalne tvrtke registrirane za DDD poslove. Nekada se u takav postupak upuštaju i vatrogasci, pčelari i drugi koji se mogu odvažiti napasti gnijezdo. Bitno je da se svi dobro zaštite od uboda, najbolje pčelarska odjela od deblje tkanine i debele rukavice. Potrebno je imati i učinkovit insekticid koji izaziva momentalno rušenje stršljena. Ukoliko se netko pak odluči za samostalno uklanjanje gnijezda u slobodnoj prodaji, agrarijama i veterinarskim ljekarnama, postoje posebni sprejevi za ose i stršljene koji imaju veći domet pa se prskanjem s veće udaljenosti smanjuje rizik od napada. No, stršljeni su dio naše entomofaune te imaju važno mjesto u lancu prehrane i ne treba ih uništavati pod svaku cijenu, npr. ukoliko se nalaze u šumi. U nekim europskim zemljama su i na popisu zaštićenih vrsta, ističe nadalje Landeka.
Zbog uboda u glavu odmah k liječniku
Problemi nastaju kada su neke osobe preosjetljive na ubod stršljena i reagiraju jakom općom alergijskom reakcijom koja može završiti i smrtnim ishodom. Također, ukoliko se radi o ubodu u predjelu glave, posebno usta, jezika ili vrat, mora se odmah zatražiti pomoć liječnika zbog nastanka lokalnog edema koji može zatvoriti dišne putove.
- To znači da nam broj uboda nije bitan nego osjetljivost same ubodene osobe i mjesto uboda. Ipak u slučaju više uboda odjednom dobro je potražiti odmah liječničku pomoć jer ubodeni možda niti sam ne zna za svoju preosjetljivost. Na samo mjesto uboda preporuča se stavljanje hladnih obloga, savjetuje Landeka.
Postupanje s nalazom gnijezda je kod nas šaroliko, dodaje nadalje i ističe da se neke općine same pobrinu za pokrivanje troškova uklanjanja gnijezda čak i kada se nalazi na privatnom posjedu, dok druge prepuštaju svojim žiteljima da sami riješe problem.
- Ukoliko je pojedinac prepušten da sam riješi problem, jer je i sam zahvat relativno skup, može se dovesti u neugodnu situaciju pokušavajući nezaštićen uništiti gnijezdo otvorenim plamenom ili samo mehaničkim skidanjem. U tom slučaju je najbolje da se posavjetuje sa lokalnim pčelarom koji posjeduje adekvatnu zaštitnu opremu i pažljivo izvedu zahvat primjernim insekticidom, kaže Landeka.
Govoreći pak o sve učestalijim informacijama u medijima da je riječ o opasnom azijskom stršljenu koji je stigao u Hrvatsku i čak se križa s našom vrstom, Landeka kaže da niti jedan nalaz azijskog stršljena kod nas nije službeno zabilježen i potvrđen od relevantne institucije.
- Kad je riječ o azijskom stršljenu radi se o dvije vrste. Vespa mandarina ima narančastu glavu kao i ženka naše autohtone vrste parazitske ose, Megascolia maculata, koja ne živi u velikim društvima, bezopasna je, ali svojom dužinom od 6 centimetara i bojom glave odgovara opisu ovog stršljena. Druga vrsta je Vespa velutina, stršljen pretežito crne boje, dužine oko 3,5 cm, koji je došao u Europu iz Azije, ali se dosta sporo širi i za sada je zabilježen samo u Francuskoj i sjevernoj Italiji, ističe na kraju Nediljko Landeka.
Zamke za stršljene
Ukoliko se ne može locirati gnijezdo, a svejedno su učestali bliski susreti sa stršljenima, Nediljko Landeka savjetuje da se ljudi mogu pomoći različitim zamkama za stršljene koje se mogu kupiti, ali se mogu i načiniti od plastičnih boca.
- Na bočnim stranama izbušimo rupe, na visini od 7-8 centimetara od dna boce, a u samu bocu dodamo kombinaciju nekog soka u sirupu, ocat i vodu u jednakim omjerima do nivoa od nekih 3-4 centimetara. Stršljeni koji uđu u takvu zamku utopit će se u tako pripremljenoj otopini, kaže Landeka. (S. ZRINIĆ TERLEVIĆ)