Javno obavezno obrazovanje od svih europskih zemalja najkraće traje u Hrvatskoj, dok je u većini država na snazi devetogodišnji ili desetogodišnji sustav obrazovanja.
Potvrđuju to protekloga tjedna objavljeni podaci mreže Eurydice koja provodi komparativne analize obrazovnog sustava u 27 članica Europske unije te u još tri države - Hrvatskoj, Srbiji i Turskoj.
Kao što je poznato, u Hrvatskoj su djeca obavezna ići samo u osnovnu školu koju počinju pohađati sa šest, a završavaju s 14 godina.
Od sljedeće jeseni to bi se trebalo promijeniti kada prema najavi ministra Željka Jovanovića starta devetogodišnje obavezno obrazovanje pa će učenici u školskim klupama boraviti do minimalno 15. godine.
Iako se prethodno razmišljalo da se osnovna škola produži još godinu dana, od toga se odustalo te se uvodi jedna godina predškole koja će biti dio sustava predškolskog odgoja. I dosad je većina djece bila uključena u takozvanu malu školu, u sklopu vrtića, ali sada bi trebala biti obvezna za sve.
Time će obrazovni sustav postati sličan onome u Srbiji gdje također djeca pohađaju osam godina osnovnu školu i dodatnu godinu koja se održava u sklopu predškolskih ustanova, ali ovdje obavezno školovanje traje od 5,5 do 14,5 godina.
Devetogodišnje školovanje postoji i kod naših drugih susjeda Slovenaca. No, ovdje su djeca u osnovnoj školi od 6. do 15. godine, odnosno osmoljetki je dodan deveti razred.
Učenici se devet godina obavezno školuju u ukupno 11 država Europe, dok u 12 zemalja postoji obavezni desetogodišnji program. Obavezno je školovanje različito koncipirano pa tako u nekim državama, primjerice Italiji, osnovna škola ima pet razreda, zatim učenik pohađa trogodišnju nižu srednju školu te potom gimnaziju ili višu srednju školu koja traje još pet godina, s time da su obavezna prva dva razreda.
Ukupno, dakle, talijanski učenici moraju u školskim klupama provesti minimalno deset godina, od šeste do šesnaeste godine.
U Velikoj Britaniji, Latviji, Malti, Švicarskoj i Poljskoj obavezni obrazovni sustav traje 11 godina, dok se godinu duže školuju djeca u Luksemburgu, Portugalu, Sjevernoj Irskoj i Turskoj.
Najduže su se, pak, obavezni školovali Nizozemci - čak 13 godina, u obrazovni sustav ulaze kao petogodišnjaci i u njemu moraju ostati do 18. godine. I u Mađarskoj se uskoro uvodi 13-godišnje obavezno obrazovanje, zasad ono traje do 16. godine, a intencija ga je produljiti do punoljetnosti učenika.
I u Hrvatskoj su se mladi trebali obavezno školovati do 17., odnosno 18. godine. Naime, tadašnji ministar Dragan Primorac najavio je da će uvesti obavezno srednjoškolsko obrazovanje, zbog čega se trebao mijenjati i Ustav.
Projekt je propao zbog nedovoljno financijskih sredstava namijenjenih za državu zemlju znanja. (Maša JERIN)