Hrvatska je treca u Europi po nezaposlenosti mladih ljudi, iza prve Španjolske i druge Grcke, od ukupnih oko 330 tisuca nezaposlenih 130 tisuca je mladih, što je alarmantno stanje te stoga državna, socijalna, obrazovna, politika zapošljavanja i svaka druga treba uspostaviti strukturni dijalog s mladima i njihovim udrugama kako bi se pronašlo rješenje da Hrvatska zbog tog problema ne izgubi svoj društveni potencijal.
Istaknuli su to predstavnici nevladine organizacije Mreža Mladih Hrvatska na konferenciji "Tko se boji velike zloceste krize? Strukturni dijalog o nezaposlenosti mladih" koja je okupila stotinjak mladih iz cijele Hrvatske. Na konferenciji je predstavljena i istoimena publikacija koju je ta Mreža objavila slijedom prvog istraživanja u kojem je više od tisucu mladih iskazivalo što misle da treba uciniti za bolje zapošljavanje i koje su prepreke tome.
Kao neke od problema Nikola Bukovic iz Mreže mladih istaknuo je loš obrazovni sustav, loša Bolonjska reforma, upisne kvote koje nemaju veze s potražnjom i tržištem rada, nefleksibilnost tržišta, korupcija, nepotizam, nespremnost mladih na selidbu u drugi grad, pa onda tek opce stanje u državi, nedostatak industrije i opcenito pesimisticka i nepoduzetnicka klima. Posljedice toga su uz ostalo psihofizicki problemi kod mladih, negativna percepcija životnih šansi, ali i širenje opceg nezadovoljstva u državi.
Potpredsjednica Vlade i ministrica socijalne politike i mladih Milanka Opacic te ministar rada i mirovinskog sustava Mirando Mrsic takoder smatraju da je nezapošljavanje mladih u Hrvatskoj velik problem te da se u vrijeme krize izuzetno važna suradnja institucija, poslodavaca i mladih za rješavanje tog problema.
Opacic je naglasila da je jedan dio problema i u državnim resorima, ali i u slici dvije Hrvatske, jednoj u kojoj 40 posto radno sposobnih prima socijalnu pomoc jer su ili izgubili ili ne mogu naci posao i u kojoj su mladi koji žele raditi, te u drugoj gdje oni koji rade ne daju svoj maksimum, niti mogu dobiti otkaz jer su zašticeni na ovaj ili onaj nacin. Dodala je kako se razmišlja ponovo pokrenuti kreditne linije za mlade i žene koje su postojale u vladi SDP-a od 2000. do 2003. i koje su bile medu najuspješnijim modelima samozapošljavanja.
Ministar Mrsic kazao je da se slaže s mladima da se ništa o njima ne može odlucivati bez njih, te je najavio formiranje timova u kojima ce biti i mladi. Rekao je i da promjene cekaju i Hrvatski zavod za zapošljavanje koji mora postati mjesto susreta ponude poslova i potražnje, a ne davanja pecata u knjižicu, kao i da se i u obrazovnom sustavu uvode promjene da se za vrijeme studiranja radi u praksi. (Hina)