Vladu je realnost natjerala da prognoze rasta za ovu godinu smanji s 1,8 na 0,7 posto, ali i dalje ostaje uvjerena da će u sljedećoj godini BDP u Hrvatskoj rasti po stopi od 2,4 posto, a u 2015. čak 3,5 posto.
Takve je projekcije Vlada već ranije ugradila u smjernice makroekonomske i fiskalne politike, a da još stoji kod njih potvrdila je Ekonomskim programom što ga je jučer usvojila. Riječ je o dokumentu koji će Hrvatska kao članica EU-a donositi redovito jer se time uključuje u Europski semestar, koji je zapravo instrument koordinacije ekonomskih politika država članica EU-a i ekonomske politike EU-a.
U jučer usvojenom programu Vlada nije donijela ništa novo u odnosu na svoje prijašnje dokumente, potpredsjednik Branko Grčić ponovio je da će zaposlenost u ovoj godini nastaviti padati, te da se zaokret i promjena trendova očekuju tek u sljedećoj godini. Nagodinu se očekuje i usporavanje inflacije s ovogodišnjih 3,2 na 2,3 posto, te smanjenje deficita s 3,6 na 3,4 posto.
Grčić istaknuo i to da sve ciljeve koje je postavila Europska unija želi postići i Hrvatska, prvenstveno one vezane uz zapošljavanje, ulaganje u istraživanje i razvoj, klimatske promjene, obrazovanje i smanjenje siromaštva. Koliko je Hrvatska daleko od ostvarivanja ciljeva koje je postavila EU, govori nekoliko osnovnih pokazatelja. Stopa zaposlenosti u Hrvatskoj je 57 posto, dok je u EU-u ona 75 posto, Hrvatska u istraživanje i razvoj ulaže 0,7 posto BDP-a dok je cilj EU-a tri posto BDP-a.
Pokretanje gospodarstva jedini je jamac da će se to promijeniti, a rast je preduvjet i za smanjenje broja siromašnih građana ili onih kojima prijeti siromaštvo. Takvih je u Hrvatskoj, istaknuo je Grčić, oko 1,38 milijuna. (J. MARIĆ/NL)
VIŠE O OVOJ TEMI U TISKANOM IZDANJU.