Tijekom protekla dva tjedna, od zapocete restauracije fresaka u crkvi Svih svetih u Gradinju, svjetlo dana ugledala je jedna od najstarijih fresaka na podrucju Pazinske knežije za koju strucnjaci smatraju da spada na sam kraj 12. ili pocetak 13. stoljeca.
"Prema paleografskim pokazateljima prilicno smo sigurni da otkriveni najstariji sloj fresaka spada u to razdoblje, mada nam preciznije datiranje tek predstoji", kaže konzervator Željko Bistrovic iz pulskog konzervatorskog odjela koji nadzire radove.
U središnjem dijelu nalaze se apostoli koji jednom rukom drže knjigu, a druga im je uzdignuta, dok se u donjem dijelu nalaze orantice u molitvi. Iznad apostola nalazi se duži natpis na kojem se može išcitati ime apostola Mateja (latinski Mateheus).
Vrsta pisma ovu fresku vezuje uz alpski kulturni krug, odnosno njemacke feudalce, koji su ovim podrucjem tada vladali, kaže Bistrovic. U tu se pricu uklapa i kasna verzija ornamenta pasji skok, tipicnog za razdoblje od 9. do 11. stoljeca, koji se nalazi na vanjskom dijelu prozora apside crkvice.
"Znacaj ovih fresaka je velik jer su nastale u razdoblju u kojem nema pisanih dokumenata pa su one same postale dokument vremena", objašnjava Bistrovic.
Tvorci najstarijih fresaka nisu se potpisivali pa je autorstvo gotovo nemoguce utvrditi. Osim najstarijeg sloja fresaka, restauratori Grzegorz Rodak, Siniša Maric i Josip Maric iz licencirane sinjske tvrtke Ars Restauro pronašli su još tri sloja zidnog slikarstva od cega dva s ne previše vrijednim ornamentima te onaj važni s kraja 15. stoljeca. Na tom se sloju nalazi Krist na prijestolju te s njegove desne strane papa Siksto II., a s lijeve sveti Lovro.
Pred cetiri godine, prije nego što je pocela obnova gradinjske crkve, postojala je velika mogucnost da se zbog vrlo lošeg statickog stanja crkva uruši. Sredstvima Ministarstva kulture obavljeni su gradevinski radovi kojim se crkva podtemeljila, ožbukala, a napravljen je i sustav odvodnje oborinske vode. Restauracija fresaka se nastavlja, što znaci da ce se sve neutralne površine zapuniti vapnenom žbukom, a vjerojatno ce uslijediti lagani retuš fresaka. (Napisao i snimio A. DAGOSTIN)
Pop Martin Ambroževic na glagoljskom natpisu
Osamdesetih je godina poznati povjesnicar umjetnosti i kulture
Branko Fucic prvi proucavao crkvu Svih svetih otkrivši u njoj pritom
glagoljske grafite. Niti ovo istraživanje nije moglo proci bez novih
glagoljskih otkrica, pa je tako otkriven natpis iz 1526. godine na
starijem cakavskom narjecju hrvatskog jezika u kojem se spominje pop
Martin Ambroževic. Zanimljivo, isti se svecenik 1478. potpisao u Picnu
kao boljunski plovan, pa se može zakljuciti da je Gradinje tada crkveno
potpadalo pod Boljun.