Novu 2015. godinu je Istarska županija dočekala s 8.761 nezaposlenih, što je čak 19 posto, ili 2.064 radnika manje nego na početku 2014. kada ih je bilo 10.825. Međutim, podaci Hrvatskog zavoda za zapošljavanje - Područnog ureda Pula otkrivaju da putem tog ureda lani nije zaposleno 2.000 radnika više nego 2013., nego ih je toliko lani brisano iz evidencije zavoda.
Zavod je 2013. godinu zaključio s 10.825 nezaposlenih i dodatnih 10.171 onih koji su se putem zavoda zaposlili. Dakle, gotovo je 21 tisuća Istrana, ili svaki deseti stanovnik poluotoka, prošao kroz vrata Hrvatskog zavoda za zapošljavanja u 2013. U 2014. je broj nezaposlenih bio 8.761, a dodatnih 10.261 onih koji su se putem tog istog zavoda zaposlili, što predstavlja zbroj od 19 tisuća Istrana.
Iz podataka koje je objavio istarski HZZ nije razvidno gdje je statistički nestalo 2.000 nezaposlenih, s obzirom da je godišnji porast broja zaposlenih putem zavoda iznosio svega - 90! Nastalu razliku nam je pojasnila predstojnica područnog ureda Tanja Lorencin Matić.
Evidencije i stanje
Pojasnila nam je kako podaci o 8.761 nezaposlenih na dan 31. prosinac 2014. i njih 10.825 na dan 31. prosinac 2013., iako su usporedivi, ne otkrivaju mnogo o kretanju nezaposlenih u godinu dana.
- Te brojke daju samo uvid o stanju na dva datuma. Kada bi naglasili što je obilježilo 2014. onda bismo mogli zaključiti kako je te godine prosječna stopa nezaposlenih smanjena za 1.100 u odnosu na 2013. Time smo dostigli brojke kakve su bile uobičajene u 2010., nakon što smo 2013. dostigli vrhunac broja nezaposlenih u Istri, navela nam je Lorencin Matić.
Smatra da je to postignuto brisanjem iz evidencije HZZ-a 500 ljudi iz kategorije stalnih sezonaca, a djelom su tome pomogle potpore putem kojih je zaposleno 1.600 nezaposlenih. Zaključila je da svake godine iz evidencije HZZ-a brišu određen broj nezaposlenih zbog smrti, umirovljenja, ili odjave zbog nedolaska u Zavod, a lani je na taj način izbrisano čak 6.840 evidentiranih u HZZ-u.
Ministar rada i mirovinskog sustava Mirando Mrsić jučer je u Puli imao izlaganje na kojem je debatirao o tome koliko se ljudi odjavljuje i ponovno prijavljuje na evidenciju Zavoda. Iznio je podatak da na razini Hrvatske čak 20 do 30 tisuća nezaposlenih to čini svake godine. "Nama je enigma zašto to rade", pitao se. Mogući odgovor na tu enigmu je ponudila Lorencin Matić koja nam je izjavila da neki to čine da ih ne bi brisali iz evidencije HZZ-a, a kako bi potom ti nezaposleni koristili razne povlastice ili potpore.
Zaposlili 12 tisuća radnika
Prošla je godina donijela još jednu zanimljivost. Tada su poslodavci prijavili potrebu za 15,3 posto više radnika nego godinu ranije. Naime, u 2013. su tražili 10.344, a 2014. njih 11.930. Kada usporedbe suzimo na mjesečnu razinu razlike su još veće. U odnosu na studeni 2014. i prosinac 2013., u prosincu 2014. su poslodavci prijavili potrebu za 50 posto više radnika. No, kako smo ranije naveli, broj zaposlenih putem HZZ-a u 2014. nije porastao za 15 posto, već za svega 0,9 posto! Odnosno, lani je s evidencije nezaposlenih PU Pula zaposlena 10.261 osoba, što je 90 osoba više nego u 2013.
Lorencin Matić smatra da je važniji podatak koliko su radnika zaposlili istarski poslodavci, a ne koliko ih je zaposleno s evidencije HZZ-a. To što je iz HZZ-a u radni odnos otišlo 10.261 osoba smatra manje bitnim od onoga da su poslodavci tražili i zaposlili gotovo 12 tisuća ljudi, a neke od njih očito nisu pronašli u evidenciji istarskog HZZ-a.
Dakle, dok je 2013. razlika između traženih i zaposlenih putem Područnog ureda Pula bila svega 173 radnika, lani je ta razlika porasla na čak 1.669. Očito su poslodavci pronašli tu nedostatnu radnu snagu u drugim županijskim podružnicama HZZ-a, ili su zaposlili one koji uopće nisu bili u evidenciji istarskog zavoda.
Poticajne mjere za 11 posto
Lanjsku je godinu obilježila i činjenica da su poslodavci i zaposleni u velikoj mjeri koristili poticajne mjere za zapošljavanje nezaposlenih. Istarski HZZ-o je objavio da je 2013. svega 15 radnika zaposleno putem mjera za poticanje zapošljavanja, a lani čak 11 posto od svih zaposlenih, odnosno njih 1.142. Pritom, 2013. je svih 15 zaposleno putem programa stručnog osposobljavanja uz mjesečnu naknadu od 1.600 kuna, a lani se broj korisnika te poticajne mjere povećao na 435.
Druga najkorištenija mjera zove se stalni sezonac putem koje je zaposleno 388 radnika, a prate je manje popularne poticajne mjere: mlade osobe bez radnog staža/iskustva (62); dugotrajno nezaposlene osobe (35); rad nakon stručnog osposobljavanja (32); mladi za mlade (31); osobe iznad 50 godina života (22)…
U HZZ PU Pula su posljednjeg dana 2014. imali evidentiranu 8.761 nezaposlenu osobu, od toga njih 780 osoba traži svoje prvo zaposlenje. Inače, udio muškaraca je 44 posto, a žena 56 posto. Od ukupno evidentiranih nezaposlenih najviše njih (62,8 posto) ima srednju školu. Oni bez završene srednje škole čine 23,6 posto, a s fakultetom 13,6 posto.
Uspoređujući sa studenim, registrirana je nezaposlenost povećana za 5,8 posto, odnosno za 479 osoba. Tijekom prosinca s evidencije PU Pula zaposlene su 449 nezaposlene osobe, od toga 65,7 njih ima samo srednju školu. Njih 22 posao je našlo posao na neodređeno vrijeme, a 427 na određeno. Čak 50 osoba se zaposlilo prvi put. U odnosu na studeni kada je s evidencije pulskog ureda zaposleno 329 nezaposlenih osoba više nego mjesec ranije, u prosincu je zaposleno 120 osoba više nego u studenome. No, u odnosu na prosinac 2013. zaposlene su svega dvije osobe više u prosincu 2014.
Brojčano najviše zaposlenih tijekom posljednjeg mjeseca u godini bilježe u uslužnim djelatnostima. Zaposleno je osoba 139 osoba u djelatnost pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane. Potom, 60 u prerađivačkoj industriji; 52 u trgovini; 40 u obrazovanju; 32 u građevinarstvu te 31 u administrativnim i pomoćnim uslužnim djelatnostima.
Tijekom prosinca poslodavci su HZZ PU Pula prijavili 736 slobodnih radnih mjesta. Najveća je bila potražnja u sljedećim djelatnostima: pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane (155 radnika); obrazovanje (117); građevinarstvo (113); prerađivačka industrija (90); administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti (76); djelatnost zdravstvene zaštite i socijalne skrbi (42); umjetnost, zabava, rekreacija (41), te kao posljednje trgovina (27) i stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti (24). (Paulo GREGOROVIĆ)