S početkom jeseni brojni Istrani, koji vole provoditi vrijeme u prirodi, kreću u gljivarske pohode, međutim iz Hrvatskih šuma upozoravaju na zakonske restrikcije koje donose Zakon o šumama, Zakon o zaštiti prirode, odnosno pripadajući Pravilnik o zaštiti gljiva donesen 2002. godine te Pravilnik o sporednim šumskim proizvodima.
- Kontroliranim i kvalitetnim sakupljanjem šumskih proizvoda pridonosite očuvanju biljnih vrsta i postojeće biološke raznolikosti, odnosno zaštiti prirode koja je pravo i obveza svake fizičke i pravne osobe, poručuju iz Hrvatskih šuma.
Tako je za skupljanje gljiva, kao i kestena, tartufa i drugih šumskih plodova, čak i šparoga, u državnim šumama potrebno nabaviti dozvolu te ustanove. Rekreativni sakupljači nadzemnih gljiva platit će 50, 100 ili 200 kuna u najbližoj šumariji ovisno o tome žele li dnevnu, tjednu ili mjesečnu dozvolu, dok se dozvole za ostale plodove obračunavaju po količini. Za kestene ubrane u državnim šumama platili biste pet kuna po kilogramu, dok bi vas stručak (mac) šparoga ili bljušta koštao deset kuna.
Skuplje dozvole plaćaju komercijalni sakupljači gljiva koji prethodno moraju pribaviti iskaznicu od nadležnog ministarstva. Predviđena kazna za sakupljanje šumskih plodova bez dozvole Hrvatskih šuma iznosi od tisuću do sedam tisuća kuna, a mogla bi vam je uručiti inspekcija zaštite okoliša ili šumarska inspekcija ako vas zatekne na licu mjesta.
No, Boris Černeha iz Uprave šuma Buzet kaže da nije riječ o novim propisima te da nije cilj teretiti one koji ubiru proizvode za vlastite potrebe.
- Glavni cilj ovih restrikcija Hrvatskih šuma, koje su dužne upravljati i čuvati šume, je sačuvati postojeći ekosustav, a ne teretiti rekreativne berače, kaže Černeha te dodaje da se cjenik odnosi isključivo na državne šume, dok se na privatne odnosi samo količina gljiva koja se može najviše dnevno ubrati. Riječ je o dva kilograma, ako se radi o osobnim potrebama, dok registrirani otkupljivač može ubrati do deset kilograma od svake nadzemne komercijalne vrste gljiva: lisičica, većine vrsta vrganja, rujnica itd.
Ipak, iznimno je velik broj gljiva zaštićen i stoga zabranjen za branje. Među ostalim čak i jedna od najcjenjenijih: blagva (Amanita caesarea), u Istri poznatija pod imenom đordana.
Bez plaćanja u brdsko-planinskom području
Osobe starije od 16 godina koje imaju prebivalište u općinama i gradovima sa statusom brdsko-planinskog područja (u Istri su to Buzet, Cerovlje, Gračišće, Lupoglav i Motovun) imaju pravo ubirati šumske plodove bez naknade, ali u skladu s propisima. Iskaznicu mogu podignuti u najbližoj šumariji. (Piše Anđelo DAGOSTIN)
VIŠE O OVOJ TEMI ČITAJTE U TISKANOM IZDANJU.