U Genetskom centru ni ovaca ni koza

Isteklo je pravo korištenja fotografije
Isteklo je pravo korištenja fotografije

Afera Planinska, zbog koje je nedavno u istražnom zatvoru završio i bivši saborski zastupnik HDZ-a Stjepan Fiolic, pobudila je pozornost i u istarskoj javnosti. Naime, prije sedam godina na sudskoj dražbi Fiolic je postao vlasnik Genetskog centra, stocne farme koja od svoje izgradnje do danas, punih 18 godina, nije profunkcionirala.

Objekti na Nugljanskom krasu posve su devastirani, a iz njih je, kažu, izneseno sve što se moglo iznijeti.

Genetski centar, kapaciteta 3,5 tisuca ovaca i koza, hrvatsko-talijanski projekt, najavljivan je kao jedna od najvecih hrvatskih investicija u poljoprivredi. Izgradnja je pocela krajem 1990. godine, a s vecim ili manjim zastojima završena cetiri godine kasnije.

U bespucima Cicarije, na lokaciji petnaestak kilometara udaljenoj od Buzeta, niknuo je pravi mali stocni grad s 24 objekta. Osnovna koncepcija bila je proizvodnja sira, mesa, razvoj stocarstva kooperativnim ugovorima s poljoprivrednim gospodarstvima, uzgoj rasplodnih ovaca i proizvodnja genetskog materijala.

Projekt na Nugljanskom krasu pratile su kontroverze od samog pocetka. Vec su mu u startu proricali sudbinu istarskog stocarskog Obrovca, a njegovu su realizaciju pratile nepovoljne okolnosti; suprotstavljena mišljenja strucnjaka, ratno okruženje, revizija, promjene ino partnera, prenamjene prvobitnog projekta, neuspješan pokušaj prodaje nekretnina, traženja strateškog investitora koji bi u vec odavno zgotovljenim objektima, konacno pokrenuo proizvodnju.

Sa svoja 24 objekta, oko 17 tisuca cetvornih metara pokrivenih površina, koje nagriza zub vremena, Genetski centar danas izgleda sablasno. U njemu nema niti jedne ovce, koze ili pak purana. Nema niti genetike, nema niti je bilo ikakve proizvodnje, niti otvaranja novih radnih mjesta, iako je upravo Genetski centar trebao doprinijeti razvoju istarskog sjevera.

Crna je to bilanca jedne od najvecih hrvatskih poljoprivrednih investicija u koju je Hrvatska i to samo u izgradnju, kroz infrastrukturu, zemljišne i gradevinske radove, uložila oko 22,5 milijuna njemackih maraka (oko 12,5 milijuna eura). (Napisala i snimila G. CALIC ŠVERKO)

VIŠE O OVOJ TEMI CITAJTE U TISKANOM IZDANJU OD PETKA. 


Podijeli: Facebook Twiter