U galeriji Makina u petak navečer otvorena je izložba Vjerana Hrpke „Fragile“, koja će se moći u ovome prostoru pogledati sve do 2. rujna.
Sam je autor rekao da se odlučio za uporabu tehnike iz 19. stoljeća, mokrog kolodija, te da je krenuo u realizaciju izložbe vođen mišlju da u biti niti jedna generacija nije bila pošteđena rata još od davneprošlosti.
- Ispisujući postupkom mokrog kolodija trag svjetlosti na krhkim komadima stakla, izložba „Fragile“ realizira se kao instalacija fotografskih prizora kojima je zajednička tehnička nesavršenost i fragilnost materijalnih uvjeta slike. Već na tehnološkoj-medijalnoj razini suočavamo se s konceptualnom dosljednošću na način da je sadržaj/tema rada u suglasju s formalnim aspektima. Fragmentarni karakter sjećanja, (posebice onih sjećanja koja umjetnik implicitno želi tematizirati, a odnose se na ratna događanja 90-tih) svoj adekvatni izraz pronalazi u materijalu i mediju, kojeg odlikuje nestabilnost, eksplicitna lomljivost i apsolutna (tehnička) nesuvremenost. Kaleidoskopsko-kubističkim postupkom prizori se – bez obzira je li riječ o portretu starijeg muškarca ili varijacijama pejzaža i detalja prirode – umnažaju, stvarajući svojevrsni vizualni puzzle, koje gledatelj svojom perceptivnom aktivnošću mora posložiti u narativno-slikovnu cjelinu, zapisao je o autorovom radu Andrej Mirčev.
Sam autor veli da putem medija fotografije pokušava odgovoriti na pitanje je li moguće da se, na ovoj geografskoj širini i dužini, dogodi jedna generacija koja neće doživjeti ratno iskustvo?
- Povijesno gledano, takva je mogućnost vrlo mala, gotovo neznatna. Stavimo li na stranu sve političke, geostrateške i ekonomske mehanizme koji čine izvanjsku pokretačku silu za razvoj konfliktne situacije, ostaje nam pogled “unutra” i pitanje što nas sprječava da stvorimo jasan stav koji će onemogućiti razvoj destruktivnog gomilanja kritične mase koja vodi do opetovanih procesa nabijenih barutom. Taj zrcalni pogled u nutrinu svakog pojedinca ključni je trenutak u očuvanju ovog “krhkog” stanja mira. Obračun s ostavštinama nekih prošlih sukoba u intimnoj dubini samosvijesti, polazišna je točka za korjenitu promjenu pojedinca, a s tim i društva u cjelini, rekao je ovaj umjetnik.
Vjeran Hrpka rođen je 1972. godine u Osijeku. Diplomirao je filmsko snimanje na Akademiji dramskih umjetnosti u Zagrebu, gdje je stekao zvanje akademski snimatelj. Filmsku fotografiju potpisuje na više od 20 filmskih naslova, a filmovi koje je snimio bili su prikazani na filmskim festivalima u Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini, Srbiji, Njemačkoj, Finskoj, Rusiji, Izraelu, Francuskoj, Italiji, Nizozemskoj, USA, Egiptu, Španjolskoj i Turskoj. U svom radu fokusira se na komparaciju kulturno- povijesnih razlika istoka i zapada, tako 2001. godine počinje dugogodišnje proučavanje i propitivanje problematike međusobnih korelacija Europe, Azije i Afrike. U tu svrhu kao snimatelj i fotograf radio je u više od 50 zemalja širom svijeta, kako u samostalnoj produkciji tako i kao direktor fotografije u širem međunarodnom timu. Od 2011. radi kao umjetnički suradnik na Umjetničkoj akademiji u Osijeku, a od 2014. godine u zvanju je docenta. Hrpka je za svoj rad više puta nagrađivan na skupnim izložbama fotografija i filmskim festivalima. Voditelj je radionice alternativnih fotografskih procesa na Umjetničkoj akademiji u Osijeku.
Radno vrijeme galerija Makina je od 11 do 14 i od 19 do 23 sata.
(V. BEGIĆ)