Nakon siječanjske pauze, grožnjanska galerija Fonticus ugostila je dva umjetnika s novim samostalnim izložbama. Mladi slovenski umjetnik Matjaž Borovničar iz Pirana je u prostor galerije postavio tri vrste slika pod jednim imenom - konceptualni nokturno. Veći dio radova čine slike manjih ormata, postavljene u smislene grupe. Jednu skupinu radova karakteriziraju tamno modri tonovi, dok drugu skupinu radova karakteriziraju svijetloplavi tonovi, dok ima radova koje karakterizira bogati raster.
Raznolikost
Iako je moguće radove percipirati pojedinačno, ovdje nam se čini važniji dojam grupa ili cjelokupnog postava izložbe. Formalno, sve radove ujedinjuje pristup podlozi. Raznolikost je iskazana pojavljivanjem silueta lica. Na prvi pogled, ova disfunkcija nije jasna. No, unutar postava, stvari se usuglašavaju. Svaka se od površina ili
podloga podaje intenzitetu brojnih slojeva slikarskog materijala. Autor uspijeva, bez puno sjenčanja, iznjedriti lik kao skoro plošnu vizualnu senzaciju, nižući i komponirajući rasterirane plohe i siluete lica - rekao je na otvorenju kustos galerijie Eugen Borkovsky.
Matjaž Borovničar je diplomirao slikarstvo i povijest umjetnosti na Akademiji lijepih umjetnosti u Veneciji 1999. godine. Nakon Akademije, studij restauracije zidnih slika i muzeologiju završava 2002. godine u Veneciji. Slijedeće godine završava pedagoško - andragošku izobrazbu na Filozofskom fakultetu u Ljubljani. Bavi se edukacijom likovnih umjetnosti u osnovnoj školi Šmarje te u Centru za korekciju sluha i govora u Portorožu. Sudjelovao je na više kolektivnih izložbi u domovini i inozemstvu te priredio nekoliko samostalnih prezentacija.
Sceničnost
Vrlo zanimljiv autorski likovni projekt predstavila je Marija Vasiljev pod nazivom "Koračam". Ona nudi dva rada ovješena na zid i niz slajdova. Radovi su neuobičajenog formata, duguljasti su, široki, pa je potrebno kretanje da bi se uočili detalji izvedeni kombinacijom crtanja, slikanja i zapisa. U galeriji, uz njih, putem video zida, ponuđeni su izresci, detalji s ova dva izvedena rada, spoj slike i crteža. Na njima je niz scena u kojima posjetitelj uočava automobile, autobuse, avione, figure ljudi ili njihova lica, amorfne oblike, bicikliste, sjene? pa magarca, brojeve godina, prometne znakove, urbane segmente, usamljene pejzaže. Neka područja čine se poput dijelova zemljopisnih karata s mogućim meridijanima i paralelama.
- Iskaz u pristupu Marije Vasiljev izražajnost dobiva crtežom bliskim dječjem, spontanom izrazu. Na radovima je ponuđeno prepoznavanje motiva. Umjetnica integrira elemente čiji smisao usklađuje osobnim doživljajem. Tako se pred nama nižu simbolične situacije koje moramo iščitavati poput rebusa. Ponegdje
promišljene, a ponegdje halucinatorne kombinacije, promatrača dovode u nesigurnost dojma. Bez obzira na spontanost izvedbe, umjetnica misli na promatrača pa mu se povremeno obraća uklopljenim zapisima na nekom od južnoslavenskih jezika/pisama - komentirao je Borkovsky radove Marije Vasiljev koja promatrača navodi da se prepusti impresijama, a često i sama definira stanje zapisujući na radu - koračam.
Marija Vasiljev potječe iz umjetničke obitelji. Srednju školu i Fakultet povijesti umjetnosti pohađa u Beogradu. U Istru dolazi 1978. godine i aktivno surađuje sa tadašnjim Grožnjanskim likovnim krugom. Kolektivno i samostalno izlagala je na mnogim izložbama u domovini i inozemstvu. Radovi joj se nalaze u nekoliko zbirki. Živi i radi između Beograda i Oprtlja. (Napisao i snimio Luka JELAVIĆ)
