Umjetnici Gordana Kužina i Bogomir Duzbaba ponovno gostuju u grožnjanskoj galeriji Fonticus s dva nova ciklusa radova - "Orbiteka" je naziv izložbe autorice koja je predstavila stotinjak slajdova i printane fotografije, dok je Bogomir Duzbaba prikazao svoje fotografije, nazvane "Ukroćena mijena". Izložbe su otvorene proteklog vikenda pred brojnom publikom, kojoj ih je predstavio voditelj Fonticusa Eugen Borkovsky.
Kužina je, prema riječima Borkovskog, predstavila rezultate svog kreativnog istraživačkog činjenja. Nekoliko je godina pratila vizualne pojave koje zovemo orbi, pa tako posjeduje bogatu "orbiteku fotografija.
- Tu su mali i nježni pojedinačni primjerci, grupe i cijeli konglomerati ovih spodoba. Prva je vrsta nastala prelamanjem svjetlosti u prašini, vlazi i lećama, a druga vrst orbova su nakupine energije. Najuvjerljivija teorija o orbima kaže da su to kugle energije koje izlaze iz nekih izvora. Većina ljudi opaža svijet sa samo pet osjetila - vid, sluh, okus, opip i miris, pa se postavlja pitanje civilizacijske ovisnosti o vidu i podređenosti pogledu. Umjesto prave duhovnosti i razvoja senzibiliteta nude nam se službene vjere koje su u potpunosti u službi profita. Postojali oni ili ne kao bića, orbovi se realno pojavljuju na našim fotografijama, što dokazuje da osim tri dimenzije - dužine, širine i visine - postoji i vremenska dimenzija, kazao je voditelj Fonticusa.
Za Duzbabu je ispričao da su prilikom selekcije dogovorili da se projekt podijeli - u prvoj grupi prevladavaju tonovi koji asociraju na pejzaž, a drugoj su oblici, tj. izresci grafizama, linije ili potezi slični nekom znakovnom pismu.
- Ponekad gestualno, a ponekad sasvim pitomo, očitavamo autorova raspoloženja i utiske. Inicijalni pokretač uvijek je detalj. Osvješćivanje spoznaje o mijeni vodi nas teoriji organiziranog kaosa i doživljaju mijene kao stalnog tijeka svih stvari u nama i oko nas. Duzbaba, nakon niza godina fotografiranja, čisti naslage htijenja i vraća se propitivanju samog smisla kreativnog čina. Svojim nas je radovima podsjetio da je spoznaja proces koji zahtijeva stalno razmatranje kojemu nema svršetka. Nemir iskazuje činjenicom da je materija samo jedan vid energije, a insinuacija postojećeg i mogućeg pretvorena je u krhku sigurnost trenutka, riječi su Borkovskog na otvorenju izložbe. (T. KOCIJANČIĆ; Fotografije iz arhiva Fonticusa)