Zatvaranje poglavlja o ribarstvu u pregovorima s EU-om stavlja hrvatske ribare u nov položaj. U sljedecih nekoliko godina morat ce nauciti kako se nositi s konkurencijom iz drugih zemalja Unije, ali i vidjeti hoce li se i dalje koristiti tradicionalni ribarski alati.
Hrvatska je privremeno dobila "popust" za kocarenje u blizini obale, no da bi se ta praksa trajno zadržala, bit ce potrebno izraditi dodatnu papirologiju, odnosno planove upravljanja koje treba potvrditi Europska komisija.
Najviše uzbudenja svakako ce izazvati promjena pravila u vezi malog ribolova. Postoje dvije mogucnost bavljenja ribolovom - rekreativno-sportsko i profesionalno - dok ce mali ribolov, koji se može smatrati i obiteljskom tradicijom, biti pod novim pravilima.
Od trinaest tisuca registriranih malih ribara - za što se više ne izdaju dozvole - dio ce, njih tri tisuce i petsto, biti pretvoren u komercijalne ribare. Na dan pristupanja Uniji ne bi smjelo ostati više od dvije tisuce malih ribara. Ostali ce se morati odluciti žele li prijeci u komercijalne ribare ili prestati s djelatnošcu i povuci se u mirovinu. Kod malih ribara nema nasljedivanja statusa.
Otvaranje tržišta EU-a za ulov hrvatskih ribara, kao i za plasman proizvoda uzgoja i prerade, moglo bi biti znacajno za profitabilnost cijele te industrije. Isto se može reci i za financijsku podršku koja ce se od 2014. godine dobivati iz Europskog fonda za ribarstvo.
Sufinancirat ce se i razvoj otoka pa ce posebnu stopu imati udaljeni Vis, Mljet, Lastovo i Dugi otok. Ocekuje se da ce za potrebe razvoja ribarstva Hrvatska svake godine "povuci" trideset milijuna eura, što je iznos kojim su u Vladi više nego zadovoljni. (D. GRAKALIC)
CIJELI TEKST MOŽETE PROCITATI U TISKANOM IZDANJU.