Ima i gorih! To je jedan od najvažnijih, utješnih zakljucaka analize kljucnih gospodarskih referenci, koju je priredila Hrvatska narodna banka, usporedujuci kriznu Hrvatsku s kriznih deset zemalja iz sjeverne, srednje i istocne Europe, što su 1. svibnja 2004. ušle u punopravno clanstvo Europske unije.
Cak sedam ih još trpi dublji pad bruto-proizvoda od depresivne Hrvatske! Prema zadnjim, sredenim podacima za prvo polugodište 2009. godine, pad BDP-a u Latviji iznosio je minus 18,4 posto, u Litvi 16,1 posto, u Estoniji 15,8 posto, u Sloveniji 8,3 posto, u Rumunjskoj 7,8 posto i u Madarskoj 7,5 posto, dok je u Hrvatskoj bio «samo» minus 6,5 posto. I u trecem tromjesecju se depresija u vecini tih zemalja nastavila pa se rang-ljestvica propadanja BDP-a u 2009. nece znacajnije promijeniti niti u konacnom, godišnjem obracunu.
Zbog pada inozemne potražnje, osobito iz recesijske «stare» Europe, sve zemlje sjeverne, srednje i istocne Europe, koje su clanice Unije, kao i Hrvatska, koja to još nije, pretrpjele su znacajan pad izvoza robe i usluga: najviše Slovacka - cak 22,9 posto, a najmanje Estonija - «samo» 13,7 posto, dok je Hrvatska sa svojim padom od 18 posto ostala u zlatno-depresivnoj sredini.
Nakon što se do sredine 2008. vecina novih clanica Unije primaknula gotovo punoj zaposlenosti, od izbijanja krize, tocnije - od sredine 2008. do pocetka 2010. godine, u svima se povecala nezaposlenost, ali ni u jednoj još nije toliko visoka kao u Španjolskoj, gdje je gotovo jedna cetvrtina radno sposobnih bez stalnoga posla. No, Hrvatska je na pocetku 2010., uz stopu nezaposlenosti od visokih 17 posto, u podjednako teškom socijalnom stanju, kao i balticka trojka, dok ostale nove clanice imaju stopu nezaposlenosti od podnošljivih desetak posto.
Znacajan pad inozemne potražnje za robom i uslugama iz sjeverne, srednje i istocne Europe vec je ujesen 2008-e rezultirao naglim kocenjem kreditne ponude poslovnih banaka, što je i Hrvatsku i spomenutih deset novih clanica Unije, natjeralo da i rastuce manjkove u državnom proracunu financiraju ili povecanim porezima (kao što su ucinile Hrvatska i Madarska), ili povecanim socijalnim doprinosima (kao Rumunjska), ili novim pozajmicama u inozemstvu (kao što su ucinile i Hrvatska, i vecina od deset novih EU-clanica).
Visoka vanjska zaduženost i na pocetku 2010. godine trese državne financije u vecini zemalja sjeverne, srednje i istocne Europe pa i u Hrvatskoj, ali Hrvatska još nije u najtežem stanju, jer i u tom aspektu krize ima gorih. Tako - dok je hrvatski vanjski dug dostigao iznos godišnjeg BDP-a, u Bugarskoj je od tamošnjeg BDP-a veci tri posto, u Slovackoj pet posto, u Estoniji 22, a u Latviji cak 25 posto. Slicna je slika vanjske prezaduženosti i u slucaju usporedbe ukupnog vanjskog duga i velicine godišnjeg izvoza robe i usluga, u cemu je neslavni lider takoder Latvija, ali iza koje je, kao druga - Hrvatska!
U hrvatskom je slucaju sretna okolnost, što je zahvaljujuci mjerama ogranicavanja pretjerane kreditne aktivnosti banaka HNB uspio sacuvati i visoke devizne rezerve pri središnjoj banci, ali - posredno - i u mreži velikih ovdašnjih banaka, koje su u vecinskom inozemnom vlasništvu. Za razliku od Latvije, u kojoj su devizne rezerve unazad godinu i po gotovo prepolovljene, u Hrvatskoj su ostale stabilne, kao i tecaj kune.
Koliko je snažan udar pretrpjela sjeverna, srednja i istocna Europa tijekom 2009. godine, zbog naglog kocenja kreditne ponude poslovnih banaka, najplasticnije svjedoci podatak iz najnovije studije Instituta za medunarodne financije, prema kojem je neto-priljev privatnog kapitala u skupinu 26 posttranzicijskih zemalja (medu kojima je i Hrvatska) iznosio samo 20,3 milijarde dolara. Godinu dana prije (cije je drugo polugodište bilo recesijsko) taj je ukupni priljev iznosio 267,4 milijarde dolara ili 12 puta više!
No, Hrvatska - na pocetku 2010. godine - zbog utješne cinjenice da je pet-šest novih clanica lani propadalo brže, ipak nema razloga za veselje: jer, dok i Madarska i Slovacka, pa i Estonija ocito izlaze iz krize, Hrvatska i dalje tone (skupa sa Srbijom, Kosovom, BiH, Albanijom i Moldavijom).