Čelnici NATO-a potvrdili su u petak u Dubrovniku, prvog dana zasjedanja Parlamentarne skupštine NATO-a, politiku "otvorenih vrata" za zemlje Zapadnog Balkana i kao pozitivan primjer istaknuli Hrvatsku, čiji su vodeći političari pokazali spremnost pomoći susjedima na putu u transatlantske i europske integracije.
Okupljeni na 59. zasjedanju Parlamentarne skupštine NATO-a, BiH, Crnoj Gori i Makedoniji poručili su da će im vrata Saveza ostati otvorena samo ako ispunjavaju kriterije i provode reforme.
"One znaju da su im vrata otvorena ako riješe stare podjele, pokažu odgovornost i stvarne reforme te predanost za izgradnju mira i stabilnosti sa susjedima", rekao je glavni tajnik NATO-a Anders Fogh Rasmussen. Slovenija, Hrvatska i Albanija prošle su kroz ta vrata u zadnjih deset godina, podsjetio je Rasmussen i dodao da je nedavni ulazak Hrvatske u EU važan korak za integraciju jugoistočne Europe u euroatlantski prostor.
Predsjednik Skupštine Hugh Bayley smatra da je ove godine u regiji ostvaren golemi napredak ulaskom Hrvatske u EU 1. srpnja i postizanjem povijesnog sporazuma o normalizaciji odnosa između Srbije i Kosova. "Ostale regionalne zemlje kroče istim putem i znam da mogu računati na Hrvatsku kao zagovornika proširenja EU-a i NATO-a", rekao je Bayley.
Ističući da je Hrvatska ulaskom u Uniju i NATO 2009. ostvarila svoje strateške ciljeve, hrvatski predsjednik Ivo Josipović rekao je da će sa saveznicima i prijateljima nastaviti graditi mir i stabilnost u regiji i svijetu.
"Ta orijentacija ne proizlazi samo iz želje da osnažimo svoju sigurnost, nego iz duboka uvjerenja da se mir može postići samo jačanjem demokracije", kazao je Josipović. Upozorio je da bi jačanje ekstremizma i nedemokratskih pojava bilo opasno za mir i sigurnost.
Domaćin skupa, predsjednik Sabora Josip Leko istaknuo je da Hrvatska parlamentarnom i klasičnom diplomacijom, regionalnom i prekograničnom suradnjom želi pozitivno utjecati na političku i gospodarsku situaciju u zemljama u regiji i pružiti im svu potrebnu pomoć.
"Hrvatska svoje članstvo u europskim i euroatlantskim integracijama gleda kao jedinstvenu povijesnu priliku za daljnji razvoj demokracije, stabilnosti i sigurnosti. Držimo da je to prilika i za ostatak jugoistoka Europe, ali i za druge zemlje Sredozemlja", rekao je Leko.
Oko 300 parlamentaraca iz 28 zemalja članica NATO-a u iduća će tri dana raspravljati o gorućim međunarodnim krizama u Siriji i na Bliskom istoku, budućnosti Afganistana nakon povlačenja međunarodnih snaga 2014., jačanju vojnih kapaciteta Saveza i konceptu "pametne obrane" koji bi trebao omogućiti racionalizaciju obrambenih sustava članica u uvjetima gospodarske krize.
S ukupno oko 600 sudionika, radi se o najvećem međunarodnom skupu ikad održanom u Hrvatskoj, najmlađoj članici NATO-a. Kao savjetodavno tijelo NATO-a, Parlamentarna skupština će na kraju zasjedanja u ponedjeljak donijeti političke preporuke po pojedinim pitanjima i uputiti ih glavnom tajniku te Sjevernoatlantskom vijeću, koje će biti važne kada se o budućnosti Saveza bude odlučivalo na summitu NATO-a u Velikoj Britaniji iduće godine. (Hina)