U Hrvatskoj se potiču prosječnost, mediokracija umjesto meritokracije, repetitivno umjesto funkcionalnog znanja, a darovita i talentirana djeca izložena su izolaciji, ako ne i maltretiranju. Kako bi i bilo drugačije, napominje Korado Korlević, u društvu u kojem nogometaše nazivamo Vatreni, a talentirani su šmokljani i štreberi. Pa ne čudi što je jedan darovit učenik iz Pule rekao da ponovno želi u ljetnu znanstvenu školu u Višnjan jer se ondje osjeća sigurnim, rekao je Korlević, voditelj višnjanskog centra.
Za rad s darovitima nula kuna
Rečeno je to u srijedu na javnoj tribini u Gradskoj knjižnici i čitaonici koja se bavila temom negira li ili potencira obrazovni sustav u nas skrivene talente. U ime organizatora, Zaklade za poticanje partnerstva i razvoja civilnog društva, tribinu je vodila Helga Može-Glavan, okupivši brojne nastavnike, pedagoge i učenike, i na "pozornici" i u publici. Dio je to EU-projekta "Unexpressed talent" (Neiskazani talent), kojim se želi razviti svijest o važnosti obrazovanja, prevencije socijalne isključenosti mladih te potrebe njegovanja i detektiranja njihovih talenata i kreativnosti.
U panel diskusiji županijska pročelnica za obrazovanje, sport i tehničku kulturu Patricia Percan najavila je kandidaturu na natječaj za rad s darovitim učenicima, naglasivši nedovoljne financijske i kadrovske resurse lokalne samouprave za razvoj obrazovnih programa. Korlević smatra da je sustav, pa tako i školski, previše trom za prilagodbe silno brzim promjenama društva te da se rad s darovitima treba povjeriti udrugama, izvanškolskim organizacijama. Naglasio je da država odnedavno plaća više od 2.000 ljudi za rad s djecom s posebnim potrebama, ali za rad s darovitima ne odvaja ni kune.
Andrea Debeljuh, predavač na Fakultetu za odgojne i obrazovne znanosti Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli i voditelj NTC centra za Hrvatsku koji promiče tzv. Nikola Tesla sustav učenja, zalaže se za revoluciju u obrazovnom sustavu, počevši od predškolskih ustanova. Debeljuh je upozorio da nekretanje današnje djece i stavljanje pred njih pogrešnih zadataka ostavlja greške na mozgu, a posljedica je da ćemo za 10-20 godina imati generaciju nesposobnih. Da je socijalna isključivost čimbenik pojave poremećaja u ponašanju naglasila je Mirjana Radetić-Paić, dekanica Fakulteta za odgojne i obrazovne znanosti u Puli, pa učitelje i predškolske odgajatelje osposobljavaju za rano prepoznavanje darovite i djece s posebnim potrebama.
Obrazovni sustav stagnira
Profesorica sociologije Tanja Carić iz pulske Gimnazije obrazovni sustav ocjenjuje iznimno lošim, prepuštenim jedino entuzijazmu pojedinaca koji u njemu rade. Da školski sustav stagnira, ustvrdio je i maturant pulske Gimnazije, član debatnog kluba "Histri" Kristian D. Stanković u čijem razredu, veli, od 27 učenika njih 4-5 prati nastavu s guštom. "Samo čekamo da sat završi. U školi se potiče prosječnost, profitiraju oni koji brzo pamte, a oni koji žele produbiti znanje o nekim temama ne stignu, jer ih školski program tjera dalje", kaže Kristian. O projektima koje provode da bi mlade potaknuli i osposobili za aktivno uključivanje u politički život zajednice govorila je potpredsjednica udruge ZUM Zorica Višković.
Međunarodni projekt "Unexpressed talent"
Međunarodni projekt "Unexpressed talent", koji je na tribini predstavio Andrej Pevec, financiran je sredstvima EU-a iz programa ERASMUS+. Dovršetak projekta predviđen je koncem ožujka iduće godine. Nositelj je organizacija Tandem Plus iz Francuske. Cilj projekta je smanjiti socijalnu i obrazovnu isključenost mladih u školskoj dobi (14-24 godine) kao i NEET-ovaca, odnosno nezaposlenih, neobrazovanih i nekvalificiranih mladih ljudi (15-25 godina). (D. PALIBRK)