U sklopu obilježavanja Dana spomena Grada Pula Udruga antifašističkih boraca i antifašista Grada Pule i Istarsko povijesno društvo organizirali su prvi put znanstveni skup o antifašizmu kojemu su se odazvali mnogobrojni poznati povjesničari, akademici i drugi stručnjaci iz Hrvatske. Desetak predavanja održalo se u Domu antifašista koja su iznjedrila zanimljive zaključe. Jedan od njih je i taj da današnji mladi u principu ni ne znaju što je antifašizam te čak smatra da su fašistički vođa Benito Mussolini i fašistički diktator Ante Pavelić bili antifašisti!
Svaka sadašnjost je rezultat prošlosti
- Mi povjesničari znamo da uvijek moramo krenuti od prošlosti jer svaka sadašnjost je rezultat neke prošlosti. Fašizam je pojava 20. stoljeća koja postoji i u 21. stoljeću. Fašizam je izazvao reakciju koja se zove antifašizam i o tome već pričamo 70 godina. Fašizam se danas očituje s obzirom na drugačije društvene i povijesne i gospodarske okolnosti na malo drugačiji način nego je to bilo 20-tih, 30-ih ili 40-ih godina prošlog stoljeća. Njegovo se očitovanje razlikuje s obzirom na okolnosti, ali bit mu je uvijek ista. Danas se nitko, ili gotovo nitko, javno ne predstavlja kao fašist što je nekad bilo normalno, kazao je povjesničar Maurizio Levak.
Istaknuo je da se fašizam jednostavno prepoznaje po nekoliko odrednica. To su prije svega strah od razlike, bilo da se radi o religiji, boji kože ili rasi, socijalna frustracija zbog čega fašizam jača u zemljama u zadnjih 6-7 godina kada se pojavila gospodarska kriza, opsjednutost zavjerom, posebice unutarnjim i vanjskim neprijateljem, naglašavanje potrebe stalne borbe ili rata, prezir prema slabijem i populizam.
Akademik Petar Strčić pritom je podsjetio okupljene na povijest nastanka antifašizma i fašizma u Europi istaknuvši da se danas u nekim dnevnim novinama i dalje hvali Pavelićev fašizam iako je riječ o jednoj od najvećih zala koji su se dogodili čovječanstvu. Istaknuo je da su fašizam i antifašizam bitne povijesne komponente znatnog dijela čovječanstva koje su nastale u drugoj polovici 19. stoljeća, a u Istri su se odražavale kroz iredentizam.
Fašizam i dalje na našim prostorima
- Nakon Drugog svjetskog rata fašizam na našim prostorima postoji i dalje, a najviše se javlja u drugoj polovici 80-ih godina. To se posebno osjećalo u Domovinskom ratu. I u Hrvatskoj se javljaju velikohrvatske tendencije i to ne samo prema aktualnim velikosrpskim težnjama već i o odnosu prema antifašističkom NOB-u te antifašističkoj vladavini komunista i takozvanih samoupravnih socijalista, iako su upravo oni uspjeli za hrvatsku domovinu dobiti Istru, zaključio je Strčić.
Predavanja su održali i prof. dr. sc. Darko Dukovski, dr. sc. Stipan Trogrlić, Vesna Teršelić, Sandi Blagonić, dr. sc. Nina Spicijarić Paškvan, dr. sc. Alen Tafra te Igor Šaponja. (B. BAN)