Iako se u javnosti sve češće govori o nužnosti reforme javne uprave i lokalne samouprave, odnosno smanjenju broja zaposlenih u javnom sektoru i državnim tvrtkama, postavlja se pitanje je li problem u broju zaposlenih ili pak njihovoj efikasnosti. Kako po ovom pitanju stvari stoje u najvećem istarskom gradu čija gradska uprava za sebe često voli kazati da je jedna od najučinkovitijih u Hrvatskoj? Iako smo, pregledavajući podatke o zapošljavanju, očekivali još jednu stereotipnu hrvatsku priču o prevelikoj i tromoj lokalnoj samoupravi, brojke su nas poprilično demantirale.
Broj zaposlenih smanjen za 5 posto
Izgleda da su u Puli uspjeli pronaći formulu koja im uz smanjivanje broja zaposlenih istovremeno omogućava povećanje efikasnosti obavljanja poslova. Tako je od 2006. godine do danas broj svih zaposlenih u javnim ustanovama i poduzećima te samoj gradskoj upravi smanjen za 5 posto, odnosno s 1.430 na 1.368 djelatnika, iako su preuzeti novi poslovi i obaveze od strane državne uprave. Naime, temeljem zakonskih obaveza od države Grad je trebao od 2008. godine preuzeti nove poslove i ovlasti poput izdavanja lokacijskih i građevinskih dozvola, legalizacije, uz preuzimanje i samih djelatnika iz državne administracije. Ako uzmemo i ovo u obzir, dolazimo do podatka da je broj zaposlenika zapravo efektivno smanjen za 8 posto, dok se smanjenje od 5 posto odnosi na apsolutne brojke. Od 2013. godine Grad je odgovoran i za njihove plaće jer je država tada prestala plaćati naknadu za njih.
Prema podacima Ministarstva financija Republike Hrvatske Pula je jedna od štedljivijih uprava koja za plaće svojih zaposlenika izdvaja oko 11 posto proračuna. Iz Grada kažu kako je udio djelatnika s ugovorom na određeno vrijeme povećan za 33 posto, čime se dugoročno ne opterećuju gradska uprava, javne ustanove i gradska poduzeća, a provode se i programi stručnog osposobljavanja bez zasnivanja radnog odnosa. Grad nije povećavao plaće svojih djelatnika još od 2009. godine. Dapače, početkom ove godine smanjena je osnovica plaće svih zaposlenih u gradskoj upravi i svim zaposlenima u ustanovama koje se financiraju iz proračuna.
Neosporno je da je Pula u proteklih desetak godina pokrenula cijeli niz projekata zbog čega je bilo potrebno osnovati i nova trgovačka društva poput Kaštijuna d.o.o., Pragrandea d.o.o. i Fratarskog d.o.o. Kao i s preuzimanjem obaveza od države, tako se obujam posla povećao i s osnivanjem novih društava. Pri tom se, primjerice, Pragrande trebao osnovati zbog zakonske obaveze odvajanja odvodnje od ostalih djelatnosti koje Herculanea provodi. No, ni pojava novih gradskih tvrtki nije utjecalo na povećanje u broju zaposlenika jer je, naime, u Pragrandeu alociran dio zaposlenika koji je dotad radio u Herculanei.
Smanjenja u Plinari, Vodovodu i vrtićima
Trend smanjivanja broja zaposlenih vidljiv je u poduzećima poput Plinare i Vodovoda. U Plinari kažu kako je do smanjivanja broja zaposlenih uslijedilo zbog privođenja kraju plinofikacije koja je jedan od najvažnijih gradskih projekata. Od 2006. godine broj zaposlenih u pulskom Vodovodu smanjen je za 48 djelatnika, što zbog odlazaka u mirovinu i reorganizacije rada, što zbog uvođenja novih tehnologija, a prema riječima odgovornih u ovoj tvrtki, smanjenje broja radnika nije utjecalo na obavljanje poslova ni na kvalitetu pružene usluge. Trend smanjivanja zaposlenosti u javnim ustanovama očit je i u Dječjim vrtićima gdje je također danas manje radnika unatoč izgradnji novih vrtića poput Zvjezdica u Šijani.
- Racionalnom preraspodjelom djelatnika i obaveza unutar gradskih tvrtki i gradskoj upravi, uspjeli smo ostvariti značajne uštede, povećali smo efikasnost poslovanja i dalje rješavamo sve predmete u roku, kaže pulski gradonačelnik Boris Miletić koji dodaje da u tome uvelike pomažu i nove tehnologije poput e-poslovanja koje je Pula prva u Hrvatskoj uvela i zbog čega je prepoznata kao jedan od najtransparentnijih gradova u Hrvatskoj. (C. B. GALIĆ)