Iako menadžment bolnica minuse na računima svojih ustanova rado pripisuje niskim bolničkim limitima, rastrošnost i loše gospodarenje bolničkih uprava u velikoj je mjeri kumovalo stvaranju milijunskih dugova bolnica, pokazuju nalazi Državne revizije o poslovanju 30 bolničkih ustanova u 2011. godini. Bolničke su uprave mimo natječaja nabavile lijekove, robu, radove i usluge u vrijednosti od čak 1,3 milijarde kuna, liječnici-menadžeri sami su sebi isplaćivali više koeficijente i dodatke na plaću od onih koji im pripadaju, a nisu učinili ništa da stanje u bolničkoj blagajni poprave naplatom duga od svojih dužnika. Dobar dio ovih nepravilnosti Revizija je uočila još 2002. godine, no do danas većina KBC-ova nije ih ispravila, premda ih zakon na to obvezuje.
Četvrtinu postupaka nabave mimo natječaja u ukupnoj vrijednosti od 350 milijuna kuna proveo je KBC Zagreb, uglavnom za lijekove, gorivo, telefonske i poštanske usluge, a zajedno s ostala četiri KBC-a zaobišli su natječaj u nabavi roba i usluga teških gotovo 800 milijuna kuna. Revizija je zabilježila činjenicu da je tadašnji ravnatelj najvećeg KBC-a Željko Reiner sebi i svojim pomoćnicima isplaćivao previsoke dodatke na plaću, zbog čega je prijavljen i DORH-u. Bolnički su se prihodi rasipali na kumulativni rad liječnika u bolnici i na visokim učilištima, u čijim ugovorima u radu nije propisan ni minimalni broj sati koje moraju odraditi u bolnici.
U KBC-u Rijeka na zalihama je od 2010. godine ostalo 10 milijuna kuna vrijednog potrošnog medicinskog materijala, lijekova i goriva, no uprava je u 2011. godini naručivala nove zalihe kao da stare ne postoje. Iako se u posljednjih pet godina u informatizaciju riječkog KBC-a uložilo 25 milijuna kuna, primijetili su revizori, značajni poslovni procesi uopće nisu informatizirani i povezani, čak ni kad je riječ o lijekovima. Bolnička ljekarna i odjel nabave lijekova međusobno su nepovezani i koriste različite računalne sustave, a bolnička blagajna utržak od participacija upisuje - ručno.
Nesposobne da posluju pozitivno, bolnice su redovito sanirane sredstvima iz državnog proračuna, koji je podmirivao dugove prema dobavljačima lijekova i medicinskog materijala. Većina bolnica i nakon toga poslovala je s gubitkom pa, upozorava Revizija, ako se ne otklone uzroci koji su doveli do gubitaka, rezultati sanacije neće biti dugoročni. (Ljerka BRATONJA MARTINOVIĆ/NL)