"Ako su rudnici stoljecima prehranjivali naše obitelji, mogu i ubuduce, i to kroz naš dugogodišnji san - projekt Podzemni grad. Njihovo bogatstvo nije iscrpljeno", porucio je gradonacelnik Labina Tulio Demetlika na svecanoj sjednici Gradskog vijeca, opcinskih vijeca Raše, Kršana, Sv. Nedelje i Picna te Skupštine Istarske županije u srijedu.
U povodu 90. obljetnice Labinske republike uprilicena je u tzv. mramornoj dvorani nekadašnje direkcije Istarskih ugljenokopa Raša, gdje se ureduje gradska knjižnica.
- Ovakvom obnovom kompleksa Pjacal rudnik ugljena pretvara se u rudnik kulture, urbani centar šire okolice. Na pravom smo putu - to je potvrdio ovotjedni medunarodni znanstveni simpozij "Podzemni grad XXI: utopija ili realnost?".
I prijatelji iz Europe spremni su nam pomoci u vrednovanju industrijske baštine, da ona postane naš razvojni zamašnjak, novi sadržaj u pozicioniranju turistickog Labina i Rapca, dodao je Demetlika, odjeven u kovarsku uniformu i pracen pogledima pocasne rudarske straže grada Ivanca i Labina.
Požalio se da je pricu usporila republicka vlast u drugoj polovici 80-ih godina jer prilikom zatvaranja rudnika na Labinštini nije podržala inicijative za zaštitu takve baštine kroz Muzej rudarstva.
- U duhu Labinske republike pronašli smo snagu za novu razvojnu viziju Labinštine nakon krize pocetkom 90-ih. Ustrajat cemo i u suocavanju s novom preprekom - svjetskom ekonomskom krizom jer nas vodi energija podzemnog, vjecnog grada, tu pod našim nogama, nadahnut je bio Demetlika.
Po ulasku Hrvatske u EU simbolika Labinske republike bit ce, naglasio je, doprinos Labinštine jedinstvu razlicitosti europske obitelji.
- Hrvati, Slovenci, Talijani, Nijemci, Cesi, Slovaci, Poljaci i Madari, iako obespravljeni i izrabljivani rudari, jedinstveni i odlucni oduprli su se fašistickom divljanju po Istri. Nedvosmisleno su se usudili reci: "Kova je nasa!", podsjetio je Demetlika na povijesni rudarski štrajk 1921.
- Naš covjek još je tada prepoznao antifašizam kao iskonsku europsku vrijednost. To je veliki razlog za ponos, to je naš grad upisalo u povijest. Ovaj jubilej potvrduje da je Labin, ne samo geografski, vec u Europi, prisnažio je gradonacelnik.
Dino Kozlevac, predsjednik Skupštine Istarske županije, dotaknuo se, kako rece, sve izraženije nezaposlenosti i zaoštravanja socijalne nejednakosti na Poluotoku, naglašavajuci nužnost decentralizacije države.
- To ce omoguciti da Istra više utjece na ideju socijalne pravde za koju su se zalagali sudionici Labinske republike; time bi njihov san bio ispunjen, zakljucio je Kozlevac. Grubo centraliziranu državu kao uteg razvoja spomenuo je i dožupan Vedran Grubišic.
Ivan Bubic, državni tajnik u Ministarstvu gospodarstva, porucio je: "Nadam se da cemo uz vašu potporu uskoro krenuti s izgradnjom Termoelektrane Plomin 3 s po okoliš prihvatljivom tehnologijom". (Igor RADIC)
Kovarska sreca ce vajka nad Labinštinon svetit
Medu uzvanicima bili su predstavnici Labinu prijateljskih sredina -
nacelnik talijanske opcine Sospirolo Renato Moro, gradonacelnica
Carbonije Maria Marongiu i donacelnik slovenske opcine Idrija Bojan
Režun. Simpatije je osvojio Andrzej Zylak, predstavnik poljskog Rybnika,
odjeven u svecanu rudarsku uniformu.
Uživio se u ulogu, kako rece, covjeka koji je dijelio srecu poljskim
rudarima te je izvornim rudarskim obilježjima darivao uzvanike i
domacine. Deanu Zahtili iz udruge LAE XXI urucio je statuu sv. Barbare,
zaštitnice rudara. Kipic te svetice i rudarsku sablju Zylak je darovao
gradonacelniku Tuliju Demetliki, a jednak poklon namijenio je i
predsjedniku države Ivi Josipovicu, pokrovitelju obljetnice Labinske
republike, koji je izostao zbog sprijecenosti drugim obavezama.
U kulturnom programu oduševili su pulska sopranistica Mila Soldatic,
pijanistica Roberta Prelcec i klarinetist Toni Kranjac iz labinske
osnovne glazbene škole, te pjesnici Daniel Nacinovic i Rina Miletic (uz
pratnju Klaudija Frankovica na usnoj harmonici). Potonja je procitala
stihove: "Kovarska sreca ce vajka nad Labinštinon svetit".
Prosvjednici protiv Rockwoola ostali na buri
Pred bivšom direkcijom IUR-a nezadovoljstvo radom tvornice kamene
vune Rockwool iz Potpicna iskazalo je desetak prosvjednika,
zviždaljkama, vec poznatim transparentima te majicama s natpisom "Ubija
me Rockwool". Za isti su se outfit odlucile Matilda Ilic i Božena
Sucic Floricic, vijecnice Kršana, odnosno Picna, koje su prisustvovale
sjednici.
Patrik Juricic, predstavnik labinske ekološke udruge Pineta, veli da
su prosvjednici željeli u dvoranu bez transparenata, no zaustavilo ih
je osiguranje pa im je preostalo prkositi buri i slabom snijegu.