-U roku od deset godina Bale su s ondašnjih 50 tisuća noćenja danas dosegnule brojku od 250 tisuća. Upravo, riječ je o impozantnoj brojci, odnosno baljanskim turističkim noćenjima koja, naglašavam, nisu dosegnula svoj plafon, rekao je na otvaranju 4. foruma o kulturi i turizmu baljanski pročelnik za kulturu Enio Malusa, pri tom objašnjavajući i razlog otvaranja skupa čiji je glavni cilj "što bolje i kvalitetnije upoznati mještane Bala sa svime onim što u kulturnom, povijesnom i baštinskom smislu ovo pitoreskno mjesto posjeduje i može predstaviti turistima". Upravo na tom tragu Turističko vijeće Bala donijelo je i strategiju razvoja koja se ne temelji na suncu i moru, već na baštinskim vrijednostima i znamenitostima.
-Turist i gost Bala mora " vidjeti" ono što gleda i u što je uperio fotoaparat ili kameru. A da bi znao što gleda, netko mu mora objasniti, prepričati ili jednostavno uputiti ga u sadržaj slike, rekla je Nada Pavleka, članica baljanskog Turističkog vijeća, navevši kako je upravo ta ideja bila vodilja foruma namijenjenog prvenstveno turističkim djelatnicima i sve brojnijim iznajmljivačima.
O tome što sve Bale nude, kakvim sadržajima raspolažu te što se još može učiniti na kvaliteti i jačoj identifikaciji mjesta govorili su stručnjaci Nataša Nefat, dipl. povjesničarka umjetnosti i arheologinja, viša stručna savjetnica-konzervatorica u Upravi za zaštitu kulturne baštine Konzervatorskog odjela u Puli, Damir Matošević, prof. povijesti i arheolog, kustos u Zavičajnom muzeju u Rovinju, prof. dr. Robert Matijašić, voditelj Katedre za staru i srednjevjekovnu povijest Filozofskog fakulteta Sveučilišta "Jurja Dobrile" u Puli i Josip Višnjić, konzervator-arheolog, voditelj Odjela Hrvatskog restauratorskog zavoda u Juršićima. Ujedno, ovo je bila i idealna prigoda da se krene od bogate baljanske kulturne baštine- bilo da je riječ o duhovnoj ili materijalnoj, te da pregled mjesta od doba prapovijesti, antike i srednjeg vijeka.
S obzirom da se Bale, baš kao i ostala mjesta i gradovi koji žive, mijenjaju i to ponekad na bolje, a nerijetko i na gore ( i u nekim primjerima) posebno je zanimljivo bilo izlaganje pulske konzervatorice Nataše Nefat koja je današnji trenutak i aktualne promjene predstavila. A da promjena koje nisu baš najsretnije ima ilustrira i jedan od njenih zaključaka prema kojem "konzervatori nisu prepreka napretku i izgradnju, već su oni servis koji omogućavaju, olakšavaju promjene na način da prostor u kojem živimo prepoznamo i sačuvamo". Uz prijedloge što sve Baljani mogu valorizirati, te predstavljanje velikog broja znamenitosti na kojem se gradi i još uvijek mogu graditi nove turističke priče, ali i primjere koji nagrđuju starogradsku jezgre i njen okoliš, kao što su najčešće greške u prostoru -otvoreni bazeni, krovne terase, antene, posezanje za gradnjom kopija karakterističnih kuća Toskane, Provanse, plavih grčkih škurnica, ugradnje portugalske keramike i slično) zaključila je da je ključ rješenja i očuvanja baštine sveden tek na dvije riječi - suradnji i edukaciji. (Nina ORLOVIĆ RADIĆ)